Centralna javna rasprava na temu „Revizija studije zaštićenog prirodnog dobra Đalovića klisura“, održana je u sali Skupštine opštine, u prisustvu predstavnika Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Zlatka Bulića i Vasilija Buškovića, i predstavnika NVO „Eko tim“, koja je finansijski podržala izradu ove studije.
Jasmin Ćorović, sekretar Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj kazao je u uvodnoj riječi, da je to tema koja u poslednje vrijeme zaokuplja pažnju javnosti, te je stoga izrazio i žaljenje što današnjoj javnoj raspravi nije prisustvovalo više građana i predstavnika onih nevladinih organizacija, koje su u proteklom periodu pokazivale interesovanje za ovu studiju.
„Đalovića klisura je prirodno dobro koje je zaštićeno još 1968. godine, i od tada nije bilo nikakvih značajnijih izmjena u toj studiji. S obzirom na to, da je tek nekoliko godina nakon toga, otrkivena i sama pećina Đalovića, odnosno pećina nad Vražjim firovima, a shodno Zakonu o zaštiti prirode, bilo kakva promjena unutar zaštićenog prirodnog dobra, po difoltu mora pokrenuti reviziju zaštićenog prirodnog dobra i to je možda bilo potrebno uraditi u nekom prethodnom periodu. Moram da istaknem da je ovaj sekretarijat dosta mlad, tako da ipak nijesmo zakasnili. Važno je da uradimo ovu studiju zaštite, kako bismo ovaj biser, ne samo Bijelog Polja nego i Crne Gore, zaštitili na adekvatan način“, istakao je Ćorović.
On je istakao da su javnu raspravu organizovali kako bi od zainteresovanih građana i nevladinih organizacija čuli predloge, sugestije i eventiualne kritike kako na najbolji način uraditi studiju i dobiti kvalitetan dokument o zaštiti prostora Đalovića klisure.
Obrađivač studije Zlatko Bulić kazao je da je ovo veliki ekološki dan za opštinu Bijelo Polje i nešto, čemu treba dati pravi naglasak.
Srećan sam kao nekadašnji diorektor Zavoda za zaštitu prirode, što su se neka naša opredeljanja konačno našla u nzavršnoj formi. Želim da vas podsjetim, da je dan poslije donošenja prvog Zakona o zaštiti prirode 1961. godine, kada se počelo sa proglašenjem pojedinih objekata za zaštićene objekte prirode, Đalovića klisura prepoznata kao jedan izuzetno interesantan postor ne samo na području opštine Bijelo Polje, nego i u Crnoj Gori, i neposrednom okruženju“ istakao je Bulić.
On je naglasio da je Crna Gora kao relativno mala država po površini, izuzetno bogata sa prirodnim specifičnostima, vrijednostima i da ima veliki broj zaštićenih objekata prirode, pet nacionalnih parkova, veliki broj parkova prirode, spomenika prirode i zaštićenih biljnih vrsta, te da su aktivnosti na zaštiti prostora Đalovića klisure, krenule 1968.godine.
„Tada je već pokazana jedna ideja da ovom prostoru treba dati jednu dužnu pažnju, jer Đalovića klisura zajedno sa svojim slivom bjelopoljskom Bistricom zavređuje dužnu pažnju. Dolazi vrijeme kada će se države, pa samim tim i Crna Gora, cijeniti po tome koliko je zaštitila svoju prirodu i svoj biodiverzitet“, rekao je Bulić i dodao: „U ovoj studiji smo se skoncentrisali na ono što je objektivno najvažnije i najočuvanije na tom prostoru, a to je dio koji je vezan za klisuru i za dio koji predstavlja speleološki Eldorado, koji je dugo vremena bio nepoznat ne samo crnogorskoj nego i široj javnosti. Glavni razlog zbog koje se predlaže stavljanje pod zaštitu ovog područja jeste vrijednost prirode i ono što je najvažnije, tog prirodnog ambijenta, biodiverzitet, pojedine vrste biodiverziteta koje su u međunarodno zanačajni“.
Autorka: Tanja Dangubić
Foto: Vladimir Jelić
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
