Na programu Radija Bijelo Polje emitujemo serijal emisija posvećen velikanima književne fantastike "Novelist Refesticon".
Predstavljamo poznate pisce i njihova djela, a u ovoj emisiji govorili smo o Džordžu Orvelu.
Erik Altur Bler poznatiji kao Džordž Orvel bio je engleski pisac. Stekao je slavu romanima, među kojima se posebno ističu „Životinjska farma“ i „1984“, kritikama, političkim i književnim radovima. Smatra se jednim od najpoznatijih engleskih esejista 20. vijeka.
Svoje djetinjstvo detaljno je opisao u autobiografiji koja je objavljena nakon njegove smrti. Tokom studija je mnogo vremena posvećivao izučavanju britanskih pisaca. Po završetku školovanja stupio je u indijsku imperijalnu policiju i u Burmi služio pet godina. Iz tog perioda nastali su roman „Burmanski dani“ i u dvije fantastične autobiografske priče „Ubijanje slona“ i „Vješanje“. Nakon što je napustio policiju i 1927. godine se vratio u Englesku, a već u proljeće 1928. godine preselio se u Pariz, u nadi da će moći da živi kao honorarni pisac. Ipak, to mu ni ovoga puta nije pošlo za rukom, pa je morao da se izdržava kao perač sudova u hotelima i restoranima. Godine 1929, bolestan i bez para, vratio se u London, a iskustva iz ovog perioda kasnije je opisao u romanu „Niko i ništa u Londonu i Parizu“.
U Londonu je iz nepoznatih razloga počeo da upotrebljava pseudonim Orvel. Jedni misle da je ime Orvel došlo od istoimene rijeke. Drugi su bili mišljenja da je Orvel bilo ime njegovog omiljenog konja na trkama. Zarađivao je za život tako što je pisao književne kritike za list „New English Weekly“ sve do 1940. godine.
Džorž Orvel je krajem 1936. otišao u Španiju da izvještava o građanskom ratu, koji je izbio između fašista i republikanaca. Pridružio se komunističkoj miliciji i čak se borio na frontu. O tim iskustvima napisao je roman Kataloniji u čast (1938).
Od 1941. godine radio je u Bi-Bi-Si-ju na programima o podršci Istočnoj Aziji i Indiji za britanske ratne potrebe. Zbog posla je mnogo putovao. Slao je izveštaje iz raznih djelova svijeta.
Godine 1944. je završio pisanje romana „Životinjska farma“ koji je objavljen najprije u Engleskoj, a potom u Sjedinjenim Američkim Državama. Objavom ovog romana stekao je svjetsku slavu i postao cijenjen i rado čitan. Orvel je uvek naglašavao da se Životinjska farma odnosi na svaku revoluciju koju predvode nemarni ljudi gladni vlasti. „Htio sam da naravoučenije bude da revolucije donose radikalno poboljšanje samo kada su mase budne i znaju kako da zbace svoje vođe čim ovi obave svoj posao. Trebalo je da prekretnica u priči bude trenutak kada svinje zadrže mlijeko i jabuke za sebe“, isticao je Orvel razočaran što je čitaocima možda promakao ovaj ključni momenat teksta.
I pored piščeve bojazni, ova alegorijska antiutopija odmah je privukla veliku pažnju. Danas se smatra jednim od najboljih romana XX vijeka, postala je neizostavna lektira svakog savremenog čitaoca, a 1996. godine dobila je nagradu Hugo. Važna lekcija koju možemo izvući iz knjige Džordža Orvela govori nam o poštovanju svih živih bića, i ljudi i životinja. Autor je kasnije navodio: „Životinjska farma bila je prva knjiga u kojoj sam pokušao, potpuno svesno, da spojim politički i literatni cilj.“
Kompletan audio snimak emisije možete naći na soundcloud kanalu Radija Bijelo Polje
NOVELIST REFESTICON - Džordž Orvel
Serijal se realizuje u sklopu projekta "Refesticon književno stvaralaštvo", uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Redakcija portal RBP
