O poziciji knjige, književnosti u savremenom društvu, ali i o odnosu prema čitaocu govorilo se na današnjem okruglom stolu ,,Savremena književnost i čitalac“, koji je održan u okviru 52. Ratkovićevih večeri poezije.

O tim temama, ali i svemu onome što čini dašanju književnu scenu govorili su istaknuti pisci, profesori, književni kritičari iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Kosova i Njemačke.

Moderator okruglog stola, pomoćnik direktora JU ,,Ratkovićeve večeri poezije“, Dragić Rabrenović, kazao je da su nova čitanja, ali i tema savremena književnost i čitalac uvod i smjernice koje nas upućuju o neophodnosti razmatranja aktuelnih pitanja, problema, prednosti i mogućnosti koje književnost ima u današnjem društvu.

,,Veoma je značajno što su danas na jednom mjestu univerzitetski profesori književnosti, književnici, kritičari u namjeri da ponudimo odgovore na ta pitanja, i donekle otvorimo nova koja će doprinijeti razvoju nauke o književnosti, ali i povezivanju savremenih djela i pisaca sa čitaocima. Uvjeren sam da se o ovoj temi može razgovarati na panelima i okruglim stolovima, da se može pristupiti sa naučnog aspekta, stvarati naučni radovi. Sa jedne strane se razmatra kako savremena književnost tako i fenomen publike, koja u globalnom svijetu, ispunjenom novim tehnologijama pažnju sa čitanja usmjerava na video snimke i neke kratke forme koje odvlače sa knjige i čitanja“, istakao je Rabrenović.

Književnik i novinar, Ivica Prtenjača iz Hrvatske, jedan od dobitnika nagrade ,,Risto Ratković“, govorio je o tržištu i plasmanu knjiga, o odnosu između književnosti i medija, ali i nastanka knjige i knjižarskog lanca.

,,Danas se dobro prodatom knjigom u Hrvatskoj smatra knjiga koja dođe do tri hiljade primjeraka za godinu ili dvije, to su poražavajući rezultati,a  taj pad se dogodio 2010-2011.godine, i siguran sam da se Hrvatsko tržište knjiga više nikada od toga neće oporaviti“, istakao je, između ostalog, Prtenjača.

Pjesnik iz Bosne i Hercegovine, profesor Nedžad Ibrahimović, prošlogodišnji dobitnik nagrade ,,Risto Ratković“ učestvovao je na današnjem okruglom stolu. On je kazao da osjećaj za realnost ne postoji unutar akademske zajednice.

,,Mi danas živimo jedan mitski svijet, iz koga da biste izašli morate imate veliku snagu i energiju da bi bili na površini. Književnost bi danas, prije svega, trebala biti objekat socioloških istraživanja. To mitsko doba napravilo je da su naše kulture postale epske, ili obrnuto. Budući da živimo ta vremena, pisana riječ nema funkciju koju bi trebalo da ima“, naglasio je Ibrahimović.

Književnik i kritičar iz Crne Gore, Marinko Vorgić, razmatrajući temu kazao je da moramo biti svjesni da književni tekst u  medijima više nije ono što je nekada bio.

,,Autor, djelo i čitalac imaju istu sudbinu. Čitalac je danas tamo gdje ga je odvela epoha, u vizuelnim formama i socijalnim mrežama, jer je sve manje teksta na socijalnim mrežama. Mi to stanje zatičemo, nije niko kriv za to, ali jednostavno onog momenta kada imate ekspanziju vizuelne medijske kulture i sredstava na tom nivou koji su zavodljiviji od teksta, i lakši za konzumaciju. Svako može biti autor i ,,centar“ svijeta“, dodao je Vorgić.

Dženan Kos iz Bosne i Hercegovine, govorio je o odnosu književnog djela i čitalaca.

,,Mislim da je jednako važan i čitalac, kao i samo djelo. U svim balkanskim društvima imamo problem sa padom broja čitalaca. Siguran sam da je taj trend sličan u svim zemljama bivše Jugoslavije. Ovo govorim iz pozicije bibliotekara koji je najbliži čitaocu, koji knjigu daje na korišćenje a ne prodaje je“, dodao je Kos, i istakao da je potrebno ustanoviti i nagrade za čitaoce.

Pjesnikinja i esejistkinja, profesorica književnosti Nadija Rebronja iz Srbije, kazala je danas da je i sama zbunjena u svijetu književnosti mnogim temama.

,,Kada sam ja zbunjena, kako su tek onda mladi i moji studenti. Zbunjena sam hiperprodukcijom, koja je odlika našeg vremena, novim imenima koji se svuda u svijetu pojavljuju. Bezbroj mogućnosti da se tekst kakav god pošalje u etar, čak i objavljivanje knjige je beskrajno lako“, dodala je ona.

Književnik iz Srbije, Zvonko Karanović, kazao je danas da je za stvaraoca bitnija tema.

,,Svako ko piše zna da piše za sebe, pokušava da svoju unutrašnju ljestvicu proširi i podigne, i da svakim svojim narednim djelom preskoči tu ljestvicu. Živimo u nepredvidivom vremenu, i treba da shvatimo da ne pišemo za publiku, već isključivo za sebe. Po meni, pisanje je ispitivanje sopstvenih granica“, naglasio je Karanović, koji je urednik izdavačke kuće ,,Enklava“.

Adnan Repeša, iz Bosne i Hercegovine, kazao je na današnjem okruglom stolu da je poezija u državi iz koje dolazi zapravo vrsta incidenta.

,,Poezija u Bosni izgubila je na značaju, i publika je ne doživljava kao nešto bitno. Proza i prozni pisci doživljavaju zamah. Problem nas iz Bosne jeste sa izdavačima, koji se ponašaju kao da smo mi tu zbog njih. Baviti se književnošću na prostoru bivše SFRJ čista je strast, a onog trenutka kada zadovoljiš svoju potrebu, onda nažalost ide potraga za izdavačem“, jasan je Repeša.

Pisac i profesor knjizevnosti, Vladimir Martinovski, iz Sjeverne Makedonije, kazao je na današnjem okruglom stolu da u Sjevernoj Makednoniji ima čitalaca.

,,Postoje interesovanja za prozu, ima romana sa više izdanja. Sa druge strane, malo sam iznenađen, jer treba pomenuti i prevodioce. Kada je u pitanju makedonska književna scena, ipak neke nagrade, pogovoto Evropska nagrada za književnost, otvorila je put mladim piscima. Kod nas su jako bitni festivali književnosti, oni regrutiraju publiku“, naglašava Martinovski.

Bjelopoljac koji živi u Njemačkoj, književnik Saladin Dino Burdžović, jedan od dobitnika nagrade ,,Risto Ratković“,  napravio je paralelu. Kazao je da  u Njemačkoj mnogo ljudi čita, i velika podrška upućena je piscima.

,,Od kada živim u Ofenbahu, postoji bilbord na kojem piše ,,Izdavač traži rukopis“, čini mi se da je to nekako jednostavnije u Njemačkoj, ali skuplje nego kod nas. U Njemackoj mnogo ljudi čita knjige, ima velike podrške piscima, ja sam dobijao stan i platu, da pišem sta god hoću,ali uslov je bio da napišem da je knjiga tu stvarana“, obajšnjava Burdžović.

Fahredin Šehu pjesnik sa Kosova, kazao je da mu je drago što je u Bijelom Polju da sretne stare u upozna nove prijatelje.

,,Što se tiče izdavaštva na Kosovu ono se dobro finansira, izdavači žive dobro, a gaze nas pjesnike. Interes za poezijom se povećava, na Kosovu postoje tri festivala, u okviru kojeg dolaze razne pjesnici, između ostaloh pjesnici iz Mongolije, Indije i Japana“, naglasio je Šehu, i dodao da je i on prisutan u svim tim antologijama.

Milica Milenković iz Srbije, književnica iz Srbije, kazala je da je čitanje usko povezano sa kulturom sjećanja i sindromom zaborava.

,,Smatram da, iako nam se jezici razuđuju, da mi ipak treba sve te pisce i književnike koji su nekada stvarali u velikoj Jugoslaviji, cijenimo, poštujemo i čuvamo kao svoje. Veoma je važno, i trebalo bi da podstičemo mlade da čitaju, da im otvaramo te vidike, i objasnimo da je čitanje, pisanje i umjetnost – sloboda. Vidim da je došla generacija koja predviđa budućnost, i drago mi je što će naša književnost i kulture opstati, oni će stvarati neke nove knjizevnosti“, dodala je.

Pjesnikinja i književni prevodilac, Tanja Bakić iz Crne Gore, kazala je da teorija recepcije ne postoji, kao u prvobitnom smislu.

,,Promijenio se čitalac i način čitanja, jer knjiga se ne čita jkao nekada. Sada sve ide brže, jer se zaista brzo čita, traži se da se vežete za ključne riječi. Interesantno je da se čitalačka pismenost ne izučava kod nas u školi“, dodala je Bakić.

Profesor Dobrivoje Stanojević iz Srbije, na današnjem okruglom stolu kazao je da studcenti znaju da čitaju, ali ne znaju šta treba da čitaju.

,,Mislim da su se mladi, od osnovne škole pa nadalje, prejeli nepotrebnog graška, i da je naš čitalac otišao nekim drugim stazama. Pjesnici bi trebalo uvijek da budu malo atentatori“, naveo je kratko Stanojević.

Profesorica književnosti, iz Sekretarijata za kulturu i sport Podgorice, Valentina Radulović, kazala je da Glavni grad Podgorica ima konkurse kojima podsticajno utiče na mlade stvaraoce.

,,Znamo da uvažimo i podstaknemo autore. Uskoro organizujemo Sajam knjiga u Podgorici, tako da bih ovim putem sve pozvala da nam se pridruže“, naglasila je ona.

Autorka: Eldina Bećirović

Foto: Vladimir Jelić