Karanović: Glavni problem je nedostatak dobrih urednika, ali i književne kritike

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE

O ulozi književnosti u savremenom društvu, uredništvu, mladim piscima i književnoj kritici, u okviru programa Ratkovićevih večeri poezije danas je govorio pisac i urednik izdavačke kuće ,,Enklava“, Zvonko Karanović.

Karanović piše prozu i poeziju, objavio je deset knjiga poezije, tri romana, a prevođen je na značajan broj jezika.

,,Književni kritičar mora da dešifruje knjigu, da mnogo zna i da je dosta čitao, da je upućen u društvenu političku situaciju, ali i u film, jer je sve više književnih djela koja referišu na stvarnost u kojoj živimo. Književna kritika je strašno teška književna disciplina i zbog toga sve veći broj od toga i odustaje. Nemamo, ili imamo veoma slabu književnu kritiku. Glavni problem je nedostatak dobrih urednika, ali i književne kritike, ne kažem da ih nema, ali nekako su u povlačenju“, istakao je Karanović, i naglasio da je književna kritika najteži dio književnosti.

Naveo je da interesovanja za književnost još uvijek ima.

,,Mladi kreću da pišu, ne obaziru se na tiraže, i na tradiciju, već žele da se izraze. Mnogi mladi ljudi žele da skrate taj put afirmacije, dok ranije nije bilo tako. Mogu reći da smo pojavom interneta i društvenih mreža nešto izgubili ali nešto i dobili, jer sada kada želite da neki tekst dođe do šire publike, samo ga objavite na internetu ili društvenim mrežama“, naglasio je Zvonko Karanović.

Razgovor sa istaknutim piscem vodio je rukovodilac Narodne bibliotele u Bijelom Polju, Edin Smailović. Na pitanje Smailovića, šta je ono što urušava književni život ovih prostora, Karanović je istakao da su u svim vremenima ljudi veoma zainteresovani za važne i dobre stvari.

,,Ljudi će da podrže ono što je dobro. Kada bi imali mnogo jaču selekciju urednika, i kada bi svi radili profesionalno, mislim da bi se nivo književne produkcije poboljšao“, naglasio je.

 

 

Autorka i foto: Eldina Bećirović