Čampar: Na teritoriji bivše Jugoslavije ima oko 30 Zatona, ali jedino bjelopoljski ima svoju novinu i svoj festival

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE

Međunarodni festival kratke književne forme obogatio je bjelopoljsku festivalsku scenu i već zauzima značajno mjesto na kulturnoj mapi našeg grada, kazao je osnivač ove manifestacije i bjelopoljski pisac, Gordan Čampar.

U intervjuu za emisiju “Kulturna mapa”, Čampar je podsjetio da je Međunarodni festival kratke književne forme nedavno, po drugi put, održan u Zatonu, u organizaciji NVO “21. maj” iz Bijelog Polja i “Odgovor” iz Podgorice, ističući da je i ove godine okupio brojna imena domaće i regionalne književne scene.

“I ove godine, po drugi put, održana je noć zatonskog kulturnog ljeta, u predivnom ambijentu ispred našeg hrama pismenosti – Osnovne škole ‘Braća Ribar’, pred velikim brojem stvaralaca i poslenika kulture. To je zaista bila noć za pamćenje, pravi kulturni mozaik, sastavljen od brojnih promocija i dodjele nagrada najboljima na konkursu u okviru ovog festivala”, rekao je Čampar.

Podsjetio je da je na konkurs pristiglo skoro 600 radova, u tri kategorije – kratka priča, poezija, aforizmi.

“Žiri u sastavu prof. dr Draško Došljak, prof. dr Blagoje Vujisić i prof. dr Almir Bašović, imao je pune ruke posla, jer je bilo mnogo kvalitetnih radova. Njihovom odlukom, prvo mjesto u kategoriji kratkih priča osvojila je Sarabela Ramusović Drljan iz Bara, u konkurenciji pjesnika  Marko Bačanović, rođeni Sarajlija, koji trenutno živi u Varšavi, a u kategoriji aforizama Ernest Bušinski iz Banja Luke. Riječ je o zaista kvalitetnim radovima, tematski i motivski raznolikim, a u svima njima osjeća se ona potreba umjetnika da ukaže na ono što je loše u društvu i da opomene ”, saopštio je osnivač Međunarodnog festivala kratke književne forme.

Čampar je napomenuo da su najbolji radovi, njih oko 100, objavljeni u zborniku.

“Zaista smo ponosni što smo za jako kratak vremenski period uspjeli da privučemo veliki broj stvaralaca, jer je za samo dvije godine na konkurse pristiglo više od hiljadu radova. Nažalost, najmanje radova je i ove godine  iz Crne Gore, a i iz Bijelog Polja čak ih i nema, te se nadamo da će ih biti na narednim konkursima”, dodao je on.

Podsjetio je da je na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu kratke književne forme promovisano i novo izdanje časopisa “Zaton”.

“Časopis je nastao iz naše želje da sačuvamo od zaborava  neke ljude, događaje i vremena. Ta ideja je već urodila plodom, objavili smo do sada tri izdanja časopisa ‘Zaton’, a nastojaćamo da tu nit ne prekidamo i nadamo se da će ova novina zaživjeti”, istakao je Čampar.

Pored časopisa “Zaton”, publici je predstavljen i časopis “Komuna”.

“Imali smo tu čast da na našem festivalu promovišemo i časopis ‘Komuna’, koji je svojevrsna riznica sjećanja, novina koja baštini vrijednosti crnogorskog bivstvovanja, a dobili smo i obećanje da će neki od narednih brojeva biti posvećen upravo Zatonu i ljudima koji su obilježili život u njemu”, kazao je Čampar.

Međunarodni festival kratke književne forme već zauzima značajno mjesto na bjelopoljskoj kulturnoj sceni, a njegov osnivač, Gordan Čampar, vjeruje da će prerasti u tradicionalni.

“Cilj nam je da ovaj festival nastavi svoj život, već pravimo planove za naredno izdanje, kako bi ga dodatno unaprijedilii, podigli na još viši nivo, a jedan od planova nam je i objavljivanje knjiga, ako za to budemo imali sredstava”, saopštio je on.

Čampar je kazao i da na teritoriji bivše Jugoslavije ima oko 30 Zatona, ali jedino ovaj bjelopoljski ima svoju novinu i svoj festival.

“Želimo da se za naš Zaton čuje, da pokažemo regionu da možemo biti domaćini značajnih kulturnih manifestacija, da Zaton predstavimo u najboljem svjetlu, da ga napravimo sredinom gdje se može bolje živjeti i zrelijom pameću razmišljati”, poručio je Čampar.

Autorka: Sanja Dulović

Foto: arhiva RBP