BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
Stvarna službenost je pravo vlasnika jedne nepokretnosti da vrši određene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika, ili da zahtijeva od vlasnika poslužnog dobra da se uzdržava od vršenja određenih radnji, kazao je advokat Goran Gogić, ističući da je pravo prolaza jedna od najčešćih službenosti.
Gostujući u emisiji “Besplatni pravni savjeti”, Radija Bijelo Polje, Gogić je istakao stvarna službenost može nastati pravnim poslom, odlukom suda ili drugog državnog organa i održajem.
“Pravnim poslom najčešće nastaje ugovorom, koji mora biti ovjeren kod notara i u propisnoj formi. Sa druge strane, kada dođe do nekog spora pokreće se sudski, odnosno upravni postupak, kojim se utvrđuje ili ustanovljava pravo službenosti”, pojasnio je advokat Gogić.
Ipak, kako je istakao, ukoliko se imaoci nepokretonosti mogu sami sporazumijeti, najbolje je dogovorom ustanoviti stvarnu službenost.
“Ali, ako se desi spor, bolje ga je riješiti zakonski, nego uzimati zakon u svoje ruke, jer smo svjedoci da se često dešavaju nemile scene”, podvukao je Gogić.
On je saopštio i da je pravo prolaza jedna od najčešćih stvarnih službenosti, te da u situacijama kada se ne može postići dogovor, lica koja imaju potrebu za korišćenjem nepokretnosti koja nije u njihov nadležnosti obraćaju se tužbom za nužni prolaz.
“To su situacije kada se nepokretnost nalazi u enklavi ili na ostrvu,pa nema pristup putu. Tada lice pokreće tužbu, angažuju se vještaci geometri, vještaci saobraćajne struke i vještaci poljoprivredne struke. Naravno, vlasniku poslužnog dobra na kojem će se ustanoviti put mora se platiti određena šteta zbog umanjenja vrijednosti te imovine te nepokretnosti.To procjenjuje vještak poljoprivredne struke, dok vještak saobraćajne struke trasira put, kako bi se što manje oštetiio vlasnik nepokretnosti. Takođe, u postupak se uključuje i vještak geometer, koji vrši identifikaciju te parcele na kojoj će se vršiti ustanovljenje puta”, pojasnio je Gogić.
Ipak, često se dešava da i pored odluke suda i upravnog organa o stečenoj službenosti dužnosti, dolazi ometanja tog prava.
“U takvim situacijama imalac tog prava se može obratiti državnim organima koji novčano ili krivično kažnjavaju za nepoštovanje te presude, tako da ima načina da se stane tom nepočinstvu”, dodao je bjelopoljski advokat.
Postoje situacije, kako je saopštio Gogić, u kojima sud ne usvaja tužbeni zahtjev za sticanje stvarne službenosti.
“Na primjer, kada je riječ o pravu prolaza, može dođi do odbijanje tužbenog zahtjeva, jer već postoji jedan prilaz putu, tako da bi mu novo ustanovljenje puta samo pružilo veći komoditet, tako da taj tužbeni zahtjev nije adekvatan”, objasnio je on.
Kako se stiče, tako može doći i do prekida službenosti.
“Održajem se stiče, a isto tako nekorišćenjem same službenosti može da dođe do njenog prekida. Na primjer, ako se u roku od dvadeset godina ne koristi, gubi se stvarna službenost, a može se izgubiti i ako vlasnik poslužnog dobra brani ili ne želi da mu se tuda prolazi, a u roku od tri godine se ne koristi ta stvarna službenost, tako da samim tim prestaje da važi”, naveo je Gogić.
Ipak, u slučaju otuđenja i prodaje nepokretnosti i dobra, pravo službenosti se prenosi.
“Stvarna službenost je akcesorne prirode, tj. prati sudbinu te nepokretnosti, tako da, iako su novi vlasnici, ostaje nasledno pravo da može koristiti to dobro kao prethodni vlasnik”, kazao je advokat.
Istakao je i da se njemu građani najčešće obraćaju zbog prava nužnog prolaza, te da u tim situacijama I najčešće dolazi do sporova.
“Tada najčešće dolazi do problema, a imao sam nedavno jedan slučaj u Bijelom Polju da je čovjek tek u trećem pokušaju uspio da ostvari pravo nužnog prolaza”, dodao je on.
Slično nužnom prolazu, kako je dodao, građani se javljaju i zbog prava vodova, odnosno vođenja kanalizacionih ili vodovodnih sistema.
Autorka: Sanja Dulović
Foto, video, audio obrada: Sanida Kajević
Tonska realizacija: Milan Knežević
