Profesor Arhitektonskog fakulteta iz Bijelog Polja, prof. dr Rifat Alihodžić, dobitnik je Priznanja Univerziteta Crne Gore (UCG) za postignute rezultate i doprinose razvoju naučnoistraživačkog, umjetničkog i stručnog rada na tom fakultetu.

Vijeće Arhitektonskog  fakulteta UCG, koje ga je i predložilo za priznanje, prepoznalo je njegov sveukupni istraživački i umjetnički rad kao kontinuiran i konzistentan, ističući među ostvarenim rezultatima u 2021. godini, međunarodno  priznanje za realizovani projekat Kuća maslina, u Starom Baru.

U izjavi za Radio Bijelo Polje, Alihodžić je istakao da nagrade same po sebi ništa ne znače, ako nijesu potvrda konzistentnog pristupa onome čime se bavite.

„Vi možete biti talentovani, ali morate se dokazati u radu. Suština je  u tome da pokažete da ste na tom polju bili vrijedni, dosljedni, da ste stvarali. Nagrade dođu kao potvrda toga, a ova je presjek mog ukupnog stvaralaštva“, kazao je profesor Alihodžić.

On je rekao da je inicijalni momenat za dodjelu ovog priznanja bila Kuća maslina u Starom Baru.

„Jer ja nijesam stvarao samo u Bijelom Polju, na sjeveru, već i vani. Ta Kuća masilna u Baru je već izašla na razne manifestacije, dobila nagrade, a nominovana je za  prestižnu nagradu Mies van der Rohe, u Barseloni, u Španiji, tako da je jedno od djela koje će predstavljati Crnu Goru. To je svakako kapitalna aktivnost u stvaralačkom smislu, ali se iza toga nalazi se čitav dijapazon radova, pisanih, izvedenih djela, knjiga, kao što je monografija Arhitektura Crne Gore 1965-90, kroz prizmu Barbine nagrade, kao i monografija posvećena arhitektonskoj kompoziciji, ali i niz naučnih radova, koji su objavljeni u eminentnim svjetskim časopisima. Ta lista učinka je prepoznata kao respektabilna i vrednovana i na međunarodnom nivou“, istakao je prof. dr Rifat Alihodžić u izjavi za Radio Bijelo Polje.

Profesor Alihodžić je kazao i da su njegova najznačajnija djela, koja su obišla svijet, upravo nastala u Bijelom Polju.

„Neka od njih su Metkova kuća, koja je nagrađena kao jedna od najboljih u svijetu,  Gasalhana koja je ušla u časopis među 12 svejstkih djela iz arhtitekture sahranjivanja, zatim Kuća Rista Ratkovića, dječiji vrtić, kao i škola ’Dušan Korać’ koja se gradi. Tako da je Bijelo Polje meni jako puno dalo i pružilo šansu da se iskažem kao arhitekta, a mislim da sam mu na neki način i vratio“, naveo je on.

Većinu stručnih radova i knjiga napisao je upravo u Bijelom Polju, a kako je rekao, čudili su se mnogi kako to da se ti radovi ostvare u tako maloj sredini.

„Mnogi kažu i  provinciji, ali to je geografski izraz, a ne duhovni pojam. Dakle, nije bitno gdje živite i stvarate, već ko ste i šta radite. Bijelo Polje nikada nije bilo ograničenje, već je uvijek pokazivalo širinu za ljude koji su imali slobodu stvaralačkog duha. Ja sam Bijelo Polje shvatio kao šansu koja je uvijek bila otvorena za sve ljude kreativnog duha, širokog srca, ta interakcija je zapravo mene oblikovala u ono što ja i jesam danas“, poručio je prof. dr Rifat Alihodžić.

Autorka: Sanja Dulović

Foto: www.ucg.ac.me