Pandemija Covida-19 primorala je djecu, da poput odraslih, iz korijena mijenjaju dotadašnji način života i prilagođavaju se novim okolnostima.
Nošenje maski, izolacija, fizičko distanciranje, onlajn nastava i učenje od kuće, te svakodnevna izloženost strahu od zaraze i mnogim drugim stresnim situacijama, neminovno se odrazilo i na njihovo mentalno zdravlje i promjene u ponašanju, kazala je psihološkinja Jadranka Nišavić.
Gostujući u emisiji „Tajne zdravlja“ Radija Bijelo Polje, ona je govorila o tome, kako prepoznati simptome, kada potražiti pomoć stručnjaka i koja je uloga roditelja u dječjem razumijevanju stresnih situacija.
„Anksioznost je jedna od najčešćih promjena dječjeg ponašanja u doba pandemije korona virusa. Takođe, kod djece i mladih je sve učestalija zabrinutost, zatim uznemirenost, blaži oblici depresije, povećan rizik od konzumiuranja psihoaktivnih supstanci, suicidalnost, neprihvatljivo ponašanje, agresivnost, pogotovo prema svojim najbližim, slabiji uspjeh u školi i sl. Sporadično pojavljivanje nekih od pomenutih reakcija djeteta na određene stresne situacije nije nešto što bi trebalo da zabrine roditelje. Međutim, ukoliko ovakvo ponašanje potraje duže, čak i po nekoliko mjeseci i biva sve intezivnije, onda je to alarm kada bi roditelji trebalo da potraže pomoć stručnjaka“, ističe Nišavić.
Ona naglašava da su najugroženiji mladi tinejdžerskog uzrasta budući da su oni već odrasli, imaju svoje navike, potrebe, želje, hobije, interesovanja.
„Sva djeca su, bez obzira na uzrast, zahtijevala određenu pomoć. Međutim, najviše pažnje i pomoći tražili su adolescenti uzrasta od 14 do 18 godina“, naglašava Nišavić, dodajući da, ukoliko se na vrijeme ne prepoznaju promjene u ponašanju djeteta i ne potraži savjet stručnjaka, to može imati dugoročne posljedice po njihovo mentalno zdravlje.
Repriza emisije “Tajne zdravlja” biće emitovana večeras na talasima Radija Bijelo Polje od 20:15h
Autorka: Tanja Dangubić
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija i audio obrada: Sanida Kajević
