Položaj gluvonijemih osoba u Bijelom Polju još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, a visoka stopa nezaposlenosti i isključenost iz društva i dalje su ozbiljni problemi sa kojima se suočavaju, smatra predsjednica NVO “Gluvonijeme osobe”, Azra Drndar.
Gostujući u emisiji “Osnaživanje i integracija osoba sa invaliditetom”, Drndar je saopštila da u Bijelom Polju živi oko 100 gluvonijemih lica, te da je mali broj njih u radnom odnosu, tako da uglavnom žive od socijalnih davanja.
“Većina njih su korisnici tuđe njege i materijalnog obezbjeđenja, što zaista potvrđuje da su gluvonijeme osobe možda i u najnezavidnijem i najlošijem položaju od svih invalidnih lica. Zato smatram da je neophodno pružiti im podršku, prije svega ih psihički osnažiti i motivisati, kako bi gluvonijema lica izašla iz svojih kuća i kako bi bila spremna da se bore za bolji i kvalitetniji život”, kazala je Drndar u telefonskom intervjuu.
Upravo u cilju zapošljavanja gluvonijemih osoba, nevladina organizacija “Gluvonijeme osobe” u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore pokreće novi projekat.
“Naša nevaldina organizacija jedna je od rijetkih u Bijelom Polju koja se bavi pitanjima gluvonijemih lica, tako da je teško i osmisliti neki projekat, a zatim i dobiti podršku za njegovu realizaciju. Međutim, uz podršku Zavoda za zapošljavanje odlučili smo da pružimo šansu za posao onima sa nekim zanatskim vještinama i ukoliko bude zainteresovanih, nadam se da ćemo uspješno završiti ovu priču, jer je i te finansijska samostalnost jako važna za dalju integraciju svih osoba sa invaliditetom”, navela je predsjednica NVO “Gluvonijeme osobe”.
Drndar je kazala da se nada da će biti zainteresovanih za ovaj projekat.
“Gluvonijeme osobe su prilično sumnjičave, a ta sumnjičavost najvjerovatnije proizilazi iz straha od toga da li će uspjeti da odgovore nekom izazovu, da li će se susresti opet sa tim “ružnim” pogledima, plaše se jednostavno suočavanja sa realnim svijetom. Naravno, ja to apsolutno razumijem, zato i smatram da im je prije svega neophodna ta psiho-socijalna podrška”, kazala je ona.
Kao jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju gluvonijema lica, Drndar je navela i nedostatak gestovnih tumača.
“U službama i ustanovama čije usluge koriste gluvonijeme osobe nema obučenih osoba koja znaju gestovni jezik i koje bi bili posrednici u toj komunikaciji. Mislim da je neophodno raditi na rješavanju tog pitanja, jer znamo da je znakovni jezik ključni faktor integracije gluvonijemih osoba, jer ova invalidna lica uvijek trebaju posrednika u komunikaciji. Mi smo u prethodnom periodu radili na tome, jedno vrijeme je bio aktivan taj servis šalter-radnik, zatim smo organizovali školu znakovnog jezika, ali mislim da ovaj problem treba riješiti na višem nivou”, poručila je predsjednica NVO “Gluvonijeme osobe”, Azra Drndar.
Drndar je istakla i da je ona na usluzi svim gluvonijemim licima, te da je spremna da im pomogne kada god im to zatreba.
„Kao dijete roditelja sa oštećenim sluhom upoznala sam se direktno sa svim problemima sa kojima se gluvonijeme osobe suočavaju, što me je i podstaklo i motivisalo da se bavi pitanjima i pravima gluvonijemih osoba. Znam i koliko je nama djeci bilo teško, naročito tokom odrastanja i školovanja. Međutim, oni su uvijek bili najveća podrška i zahvalna sam im što su me naučili da prje svega budem dobar i human čovjek. Zato i danas radim ovo i pokušavam da pomognem svima, bez ikakve nadoknade, samo iz ljubavi i želje da olakšam život gluvonijemim osobama“, istakla je Drndar.
Ona je poručila i da kao društvo moramo imati više senzibiliteta prema gluvonijemim osobama i pomoći im da izađu iz tog svijeta tišine.
Autorka: Sanja Čujović
Foto: arhiva RBP
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
