Edukacija stručnih lica i djece, kao i promocija dokumenata i zakona koji se odnose na sprječavanje svih oblika seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja djece, ključni su u suzbijanju tog problema, poručila je zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Snežana Mijušković.

Ona je tokom promocije Lanzerot konvencije i brošure „Ne smije niko da te dira“ u Bijelom Polju istakla da je profesionalcima koji rade sa djecom potrebno daleko više edukacija i da je potreban veći broj stručnjaka koji će raditi sa mladima.

„Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda razvila je jedan projekat koji je podržan od Savjeta Evrope, a koji se tiče promocije Lanzerot konvencije, koja se odnosi na sprječavanje svih oblika seksualnog iskorišćavanja i zlostavljanja djece.  Crna Gora je zapravo još 2010. godine ratifikovala taj dokument i on je samim tim postao dio domaćeg zakonodavstva, koje je naravno usaglašeno sa međunarodnim dokumentima i standardima, ali ono što jesmo prepoznali kao potrebu jeste da se što veći broj profesionalaca upozna sa dokumentima koja se odnose na ovu problematku“, kazala je Mijušković.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda naglasila je i da je je veoma važno edukovati djecu o problemu seksulanog zlostavljanja.

„Edukacija je jako važna da bi oni jasno mogli  da prepoznaju šta su to seksualne zloupotrebe i nedozvoljene radnje, jer su nažalost izložena od onih najbližih pa do ostalih osoba koje mogu na taj način da ih zloupotrebavaju.  Zato smo u okviru ovog projekta koji je počeo u sptembru prošle godine izradili i jednu brošuru koja im na jedan jednostavan način, njima razumljivim jezikom, govori i o ovom problemu i ono što je najvažnije djecu upućuje na one službe i institucije kojima mogu da se obrate kada imaju određeni problem“, kazala je Snežana Mijušković.

Ona je istakla da je vrlo važno da dijete zna kome da se obrati i da ima povjerenje u one institucije kojima se obraća.

„I u razgovoru sa sa kolegama iz Bijelog Polja i Berana, koje su nam prenijele njihova iskustva, složili smo se da djeca treba da na primjeran način da dobiju što više edukacija od najranijeg uzrasta. Iako ovo jeste vrijeme digitalizacije, djeca trebaju da dobiju primjerene informacije od osoba u koje imaju povjerenja, a ne da se samoedukuju i da odgovore na mnoga pitanja traže na internetu, što i jesu do sada pokazivala neka naša istraživanja“, navela je zamjenica Zaštitnika.

Tokom posjete Bijelom Polju, Mijušković je istakla da profesionalcima koji rade sa djecom potrebno daleko više edukacija i da je potreban veći broj stručnjaka koji će raditi sa djecom.

„Svakodnevno smo svjedoci da pred djecom stoji veliki broj izazova. Ako svakodnevno konstatujemo sve veći broj izazova mi u Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda cijenimo da sa djecom prije svega u školama, jer su škole njima najbliže okruženje, treba da bude mnogo više pedagoga, psihologa i ostalih stručnjaka.Takođe i u ostalim sektorima, bilo da se radi o o sektoru socijalne zaštite, zdravstva, parvosuđa, policije, nedostaje edukativnog kadra. Kada radite sa djecom morate imati vrlo specifična znanja, jer osjetljive tema kao što je ova, iziskuju zaista velike eudkacije i veliko znanje“, podvukla je Mijušković.

Zadnje istaživanje koje je Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda radila o ovom problemu bilo je 2013. godine, a  i tada su dali preporuke državnim organima šta bi trebalo da učine kako bi se ova problematika rješavala na što bolji način.

„Nažalost, poslije toliko godina možemo konstatovati da su sve te preporuke i dalje aktuelne, a one se upravo tiču  sistemskih rješenja – od stalnih eduakcija do prilagođenih programa za obrazovanje djece. Dakle, djecu treba učiti od najranijeg uzratsa, bukvalno od vrtića, kada saznaju o različitostima, a svaku eduakciju djece treba prilagoditi njihovom uzrastu. Zato je uticaj obrazovnog sistema nemjerljiv, tako da u obrazovnom sistemu za ovu temu bi moralo biti mnogo više programa nego što ih sada imamo“, dodala je ona.

Kako je naglasila, i roditelji su jedna od vrlo važnih karika.

„A ono što mi prepoznajemo jeste da i roditelji trebaju određenu podršku i edukaciju. Mi govorimo o razvoju čitavog sistema usluga koji i roditeljima treba da pomogne da određene probleme rasvijetele, da ih osnaže i da znaju kako da se ponašaju prema djeci. Servisi podrške roditeljima su jedne od veoma važnih stvari, kako bi mogli pravilno da prepoznaju problem i da ga pravilno delegiraju ili se obrate onima koji na stručan način mogu da ga riješe“, podvukla je Mijušković.

Ona je istakla i da veoma važnu ulogu u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece imaju imediji.

„Veoma važna karika su i mediji, širenjem različitih informacija, edukativnih programa, mediji su ti koji mogu da daju nemjerljiv doprinos u razbijanju tabua i donošenju pravih rješenja“, dodala je Mijušković.

Podsjetimo, Institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda do sada je organizovala dva okrugla stola na ovu temu i to sa profesionalcima u Nikšiću i Baru, narednih dana biće u Tivtu, a planiraju da okrugli sto održe i u Podgorici.

Autorka: Sanja Čujović

Foto i video: Vladimir Jelić

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE