U prvih deset mjeseci ove godine bjelopoljskoj nevladinoj organizaciji ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“ prijavljeno je 99 slučajeva nasilja nad ženama, saopštila je danas Nada Ristanović.
Najveći broj prijava je iz Bijelog Polja, a zatim iz Rožaja, Gusinja, Berana i Mojkovca.
Gostujući u emisiji “Šta može NVO”, Radija Bijelo Polje, Ristanović je kazala da su od januara do oktobra tekuće godine 49 puta pružali pravnu pomoć ženama koje su pretrpjele nasilje, njih 18 su dobile pratnju povjerljivog lica, a isto toliko je dobilo i psihološku pomoć.
Bjelopoljska nevladina organizacije ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“ tokom ove godine, prema riječima Ristanović, više puta je sudjelovala i kao posrednik u ostvarivanju prava kod Centra za socijalni rad i Mistarstva rada i socijalnog staranja, kao i kod Ministarstva pravde.
Ristanović je istakla da ti podaci potvrđuju da je nasilje nad ženama i dalje prisutno i da zahtijeva odlučniji i efikasniji odgovor organa, institucija i društva kao cjeline.
“Ne možemo govoriti o smanjenju nasilja nad ženama, ono je i dalje pristuno, a od 2011. godine do danas taj broj je približan. Ono što nekako još vise plaši, jeste da nasilje postaje sve kompleksnije, a da žene bivaju životno ugroženije. Na sreću, u Bijelom Polju nije bilo slučajeva sa smrtnim ishodom, ali da nasilje nad ženama ne bi preraslo u epidemiju, mora se u praksi primjenjivati zakon, moraju se kažnjavati počinioci, a zanemarivanje i ćutanje ne smiju da zamijene građansku i pravnu obavezu građana da prijave nasilje nad ženama i time spriječe njegovo dalje razvijanje u nepovratni proces uništavanja žrtve”, poručila je Ristanović.
Ona je kazala da poslednjih nekoliko godina nasilje prijavljuju žene između 60 i 70 godina, što ranije nije bio slučaj, a psihičko nasilje je i dalje najprisutnije.
“U poslednje četiri godine imali smo skoro deset slučajeva du su žrtve bile starije žene, što nas je donekle i iznenadilo, iako znamo da su nasilju izložene žene svih uzrasta, obrazovnog i ekonomskog statusa. Sa druge strane, i dalje je najizraženije psihičko nasilje, ali ono je uvijek propraćeno fizičkim”, navela je Ristanović.
Kako je kazala, većina žrtava i dalje ne prijavljuje nasilje, neke iz straha od posljedica, a jedna neke zbog osjećaja sramote.
“Zato je u tom dijelu jako važna pravilna procjena rizika, edukacija i informisanje, podizanje nivoa svijesti javnosti, jer moramo ženama da pokažamo da nijesu same, da smo tu za njih da im pružimo pomoć i da ih zaštitimo”, rekla je Ristanović iz NVO ,,SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja“.
Veliki problem predstavlja i to što je naše društvo i dalje opterećeno naslijeđenom rodnom ideologijom po kojoj je muškarac onaj koji je u svemu dominantan.
Sa druge strane, Ristanović ističe i da je neophodan ozbiljniji rad sa počiniocima.
“Imamo kvalitetan zakonodavni okvir, ali pored kažnjavanja i sankcionisanja, potrebno je da sa njima rade i zaposleni u zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalni rad, jer neće svi opet ponoviti nasilje, nijesu svi sa odsustvom krivice, empatije, preuzimanja odgvornosti”, kazala je ona.
Ipak, Ristanović smatra da je odgovornost na svima nama da gradimo društvo koje osuđuje svaki vid nasilja i prijavljuje svaki slučaj, kako bi broj žrtava bio manji.
“U tom cilju smo i mi kao nevladina organizaciji izradili dva protokola o postupanju, prevencij i zaštiti od nasilja u porodici, kako bi pružili neophodne nformacije i kako bi žene upoznale sa svojim pravima”, kazala je ona.
Ristanović je podjsetila i da je NVO "SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja" u cilju poboljšanja zaštite i razvoja kapaciteta žena sa iskustvom nasilja za prevazilaženje negativnih efekata nasilja realizovala projekat „Osnaživanje žena sa iskustvom nasilja u grupi samopomoći”.
“Grupe samopomoći su namijnjene ženama i devojkama koje imaju iskustvo nasilja, program samopomoći se odvijao u dvije faze. Prva je psihosocijalna podrška, koja je imala za cilj da razvije grupnu koheziju, učvrsti grupu, izgradi povjerenje i osnaži žene da preuzmu odgovornost. Druga faza je edukativnog karaktera i bazirala se na siromaštvo i nevidljivi ženski problem, nasilje”, napomenula je Ristanović.
Autorka: Sanja Čujović
Tekst pripremila: Jasminka Mulić
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
