Suživot jedina alternativa

Prezentacija publikacije „Utemeljenost manjinskih naroda u Crnoj Gori „ koju je organizovala Građanska alijansa, a podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih naroda, održana je večeras u galeriji Centra za kulturu.

Kako istakao predstavnik Građanske alijanse Milan Radović, publikacija je nastala sa ciljem smanjenja predrasuda u Crnoj Gori i podsticaja smanjivanja etničke distance te ukazivanje na neke predstavnike manjinskih naroda koji su dali doprinos izgradnji današnje Crne Gore.

„Publikacija ima dvanaest priča koje pokazuju kako su odnosi među različitim nacionalnostima u Crnoj Gori bili kvalitetni u nekom predhodnom periodu. Mnogi će reći da su i danas ti odnosi dobri i kvalitetni, ali relevantna istraživanja koja mjere etničku distancu govore nešto drugo, da smo danas jako udaljeni, da živimo u svojim nekim zajednicama i ogradama sa vrlo malim interkulturalnim povezanostima“ istakao je Radović.

Edin Smailović govorio je o svom tekstu posvećenom legendi o Ahmetu i Pavi. Autor kaže da je tekst  naslovio“Svjedočansto o našoj ljepšoj strani“ i istakao da je danas sasvim nevažno da li se ta priča stvarno dogodila ili ne.

„Bitno je da ovu priču u Crnoj Gori predstavimo na najljepši mogući način. Ne samo kao kulturno već kao i turističko blago, jer kada dođu stranci mi nemamo ni jednu ulicu koja se zove po njima, ili neku pozorišnu predstavu da im prikažemo. U svemu bitno je da je ovo jedna ljubavna priča sa srećnim završetkom, a Crna Gora bi bila srećna i uspješna priča kada bismo ovo valorizovali na pravi način“ kazao je Smailović.

Enis efendija Burdžović svoju priču u publikaciji posvetio je  muftiji Jusufu efendiji Deleviću koji je, kako je kazao, svoj vjerski autoritet kao muftija u ovom gradu na neki način proširio i podredio opštem društvenom interesu. Priča „Čovjek koji je ličnu slobodu žrtvovao za humane ideale“ govori o diskretnom heroju o kojem nije ostalo mnogo traga ,a ostalo je veliko djelo.Efendija Burdžović je pojasnio da je Muftija Delević je zadnjih godina isplivao skromno u javnost obilježavanjem stogodišnjice postojanja Crvenog krsta te da je tada na poznivnici bio njegov lik sa članovima opštinskog odbora te organizacije. On je istakao da muftija  kao vjernik, nije imao problem da stane ispred jedne takve organizacije, jer je imao društvenu odgovornost, isto tako u vrijeme austro-ugarske okupacije odbio je da bude muftija u ovom gradu te biva odveden u logor.

„Kroz brojne priče u ovoj publikaciji se vidi da ljudi ne mogu ,a da ne žive zajedno. Ova publikacija pomaže da se otkrivaju elementi, bilo romantični, humani, umjetnički, elementi suživota i zato mi je drago što sam dao svoj skroman doprinos. Jer, suživot je jedina alternativa svemu što se događalo proteklih godina i decenija i jedino kroz suživot možemo da se razriješimo nekih ružnih hipoteka“ kazao je Burdžović.

 

Autorka i foto Vanja Šabanović

 

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA VEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE