Svečano otvoreni prvi Internacionalni likovni susreti "Slikari Lazovići“

Prvi Internacionalni likovni susreti "Slikari Lazovići" otvoreni su večeras na Loznoj Luci u organizaciji JU Muzej Bijelo Polje. Pod sloganom „Živimo kulturu“ 20 učesnika, akademskih slikara iz Crne Gore, Njemačke, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, koristiće  tradicionalne objekte kao likovne elemente i pokušati da široj javnosti približe bogato kulturno-istorijsko nasljeđe naše sredine i Crne Gore.

Prvi čovjek opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, kazao je  da je slikarska kolonija  nastavak zavičajne umjetničke loze koja decenijski daje plodne umjetnike, stvaraoce,  koji, oslikavajući  prirodna bogatstva bjelopoljskog kraja,  nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Smolović je kazao da će  manifestacija dati veliki doprinos  valorizaciji crnogorske kulturne baštine te da je porodica Lazović ostavila neizbrisiv trag u slikarskoj tradiciji Bijelog Polja.

„ Darovito porodično naslijeđe porodice Lazović i svih novih savremenih izdanaka, veliki je doprinos kulturološkoj slici Crne Gore ne samo kroz slikarski, već i kroz prosvjetni, zdravstveni i državnički rad te predstavlja zavjet njenog baštinjenja i uticaja na društvene tokove kroz oplemenjivanje svih segmenata zajednice , ali prije i izvan svega nemjerljiv doprinos snaženju crnogorskog identiteta i borbe za državnost“ kazao je Smolović.

 

Direktor JU Muzej Bijelo Polje Željko Raičević je istakao  da je osnivanje kolonije „Slikari Lazovići“ od ogromnog značaja i za promociju bjelopoljskog Muzeja, ali i za uspostavljanje saradnje sa umjetnicima iz regiona.

“Ovo je naročito važno kada imamo u vidu činjenicu da su profani i sakralni objekti, koji će biti jedna od tema rada umjetnika na ovoj koloniji, značajan segment crnogorske kulturne baštine. Na taj način znatno unaprijeđujemo rad i djelovanje Muzeja, naročito kada je u pitanju promocija kulturne baštine i očuvanje veoma bogate slikarske tradicije koju ima Bijelo Polje, predstavljene kroz slikarsko umijeće znamenite slikarske porodice Lazović iz Bijelog Polja, čija je umjetnost bila nadaleko poznata i bila temelj razvoja slikarske umjetnosti Bijelog Polja” kazao je Raičević uz želju da  likovni susreti „ Slikari Lazovići „ prerastu u kulturni sadržaj od šireg značaja što će doprinijeti razvoju kulturnog života u Bijelom Polju.

Kulturni poslenik sa ovih prostora Faruk Dizdarević je devedesetih godina prošlog vijeka  prvi otkrio likovnu zaostavštinu slikarske porodice Lazović i afirmisao je kroz izložbe. On je kazao da su Lazovići  bili  znameniti slikari s kraja 18. i 19. vijeka, a njihovo stvaralaštvo se  može pratiti kroz rad Aleksija, njegovog sina Simeona i kasnije Lazara, koji bio predvodnik modernizma u slikartsvu Lazovića. Oni su bili tradicionalnisti i u početku su se bavili fresko-slikarstvom, da bi kasnije, pod uticajem  zapadnog slikarstva modernizovali taj svoj rad, pa su se počeli baviti i svetovnim slikarstvom.

„ I ako udaljeni od značajnij kulturnih i likovnih centara,  Lazovići su našli načina da u svom vremenu komuniciraju sa evropskim tokovima umjetnosti istovremeno zadržavajući u svom likovnom rukopisu u izvjesnoj mjeri tradicionalne, nacionalne vrijednosti „ kazao je Dizdarević

Izložbu je otvorio jedan od članova tima koji je devedesetih godina predstavio slikare Lazoviće , istoričar umjetnosti Dragiša Milosavljević. U svojoj knjizi „ Slikari Lazovići i njihovo doba „ pored niza podataka o Lazovićima i crkvenoj  umjetnosti, Milosavljević brani umjetnost kao čovjekovog najačeg saveznika u borbi između rata i mira i dobra i zla.

„ Kada danas istražujete u zapadnom svijetu renesansne majstore 15, 16 i 17 vijeka, nigdje nećete naći brilijantnu zaostavštinu onoga što su oni iza sebe ostavili : crteže, skice , studije, istrgnute listove iz zapadnih Biblija, iz knjiga sakralne sadržine.“ Kazao je Milosavljević i dodao da je Bijelo Polje uspjelo da Lazoviće digne na jedan visok civilizacijski kulturni nivo koji su veoma dragocjeni u svekolikoj kulturi u ovom dijelu zapadnog Balkana .

Autorka: Vanja Šabanović

Foto: Vladimir Jelić

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRZAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE