Terorizam, ekstremizam i nasilje nemaju vjeru i ne smiju se pripisati religiji

Lokalne zajednice imaju ogroman potencijal da se suprotstave radikalizmu i nasilnom ekstremizmu, da iskoriste svoje resurse kako bi unutar sebe, ali i na širem nacionalnom planu, promovisale vrijednosti i principe demokratije, ljudskih prava i održivog razvoja kao protivteže trendu radikalizacije, poručeno je na današnjoj javnoj tribini “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma”, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Radikalizacija i nasilni ekstremizam postaju sve izraženije prijetnje bezbjednosti i stabilnosti društava na globalnom nivou, a kao takvih nije ih lišena ni Crna Gora, a upravo je cilj današnje tribine da se doprinese jačanju uloge lokalnih zajednica na prijetnje pojava koje karakterišu radikalizam i nasilni ekstremizam, kazao je Miloš Vukanović, istoričar i saradnik na programima u CGO-u.

“To su problemi koji postoje na globalnom nivou, a zatim se prenose na nacionalni i lokalni nivo. Simptomi toga su prije svega podrivanje demokratskih tekovina društva, građanskog prava, dijaloga, ljudskih prava, a mi u Centru za građansko obrazovanje smatramo da lokalna zajednica treba da bude prva brana otpora ka ovakvim ekstremnim djelovanjima”, istakao je danas Vukanović.

Pomoćnik reisa Islamske zajednice Crne Gore za medije, Enis Burdžović, poručio je sa današnje tribine da terorizam, ekstremizam i nasilje nemaju vjeru i da se ne smiju pripisati bilo kojoj religiji.

“Religija je veza čovjeka sa Bogom uzvišenim i vezu čovjeka sa čovjekom. Vjera raste u povjerenju, a vjere može imati onaj ko ima povjerenja, dok je ekstremizam i radikalizam stvar krajnjeg nepovjerenja. Ekstremizam ili radikalizam je pojava koja nastaje prvenstvno u čovjekoj glavi, a tek onda se traži izgovor i opravdanje”, kazao je Burdžović.

On je istakao da u Islamu nema mjesta ekstremizmu i radikalizmu.

“Ekstremizam može biti pripisan bilo kojoj vjeri, ali nijedna vjera ni u kom slučaju ne smije biti optužena za motiviranje ekstremizma, jer u prirodi svake vjere je da čovjek uspostavi mir sa uzvišenim Bogom i nakon toga mir sa ljudima oko sebe”, kazao je pomoćnik reisa Islamske zajednice Crne Gore.

Burdžović je kazao i da je jako bitno što ekstremizma i radikalizma u našem okruženju nema u mjeri u kojoj bi on predstavljao opasnost.

“U Crnoj Gori, posebno u Bijelom Polju, pri Islamskoj zajednici, čvorišta ekstrmnih ideja ne mogu se naći u službenom, zvaničnom ispovijedanju i propovijedanju vjere”, istakao je on.

Burdžović je poručio da se u Bijelom Polju neće posijati klica mržnje.

“I nećemo učiti svoju djecu da mrze i imaju predrsasude prema drugima, a to je garant i zalog za sigurniju budućnost, bez obzira šta se dešava na globalnom nivou”, zaključio je pomoćnik reisa Islamske zajednice Crne Gore za medije, Enis Burdžović.

Hrišćanstvo, Islam i Judeizam su vjere jedne knjige, a u osnovi svake religije se može naći radikalizam, kazao je danas Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije.

“Bez ekstremizma i radikalizma ne bi postojala nijedna religija, a oni sami po sebi nijesu negativni pojmovi. U osnovi svake religije postoji ekstremni radikalizam, ali na ličnom planu. Naime, čovjek je spreman da ostavi sve i da se posveti Bogu. Kad je u pitanju Novi zavjet i hrišćanstvo, imamo i jedan kontra-radikalizam, isto tako nepojmljiv, pogotovo za nas u Crnoj Gori. To imamo u onom – ako te neko udari po jednom obrazu, okreni mu i drugi, ljubite neprijatelja svoga, blagosiljajte one koji vas kunu.  A koji je taj Crnogorac koji će okrenuti drugi obraz?”, naveo je danas Gojko Perović, rektor Cetinjske bogoslovije.

Na današnjoj tribini “Dijalog u zajednici – prevencija radikalizacije i nasilnog ekstremizma” govorio je i izvršni direktor Bjelopoljskog demokratskog centra, Zdravko Janjušević, koji je istakao da država ne može samo represivnim metodama da utiče na smanjenje radikalizma i ekstrmizma, već da je dužna da podstiče i afirmiše dijalog kao najvažniju polugu njihove prevencije.

“Dijalog je zapravo najbolji način da se razlike bolje upoznaju, da se priča  o problemima i da se nađu najbolja rješenja. Bez dijaloga nema kvalitenog rješenja, dijalog nema alternative, dok on traje strane neće biti nasilne jedna prema drugoj”, kazao je Janjušević.

On je dodao i da civilno društvo samo ne može urediti mnogo toga po ovom pitanju.

“Jer nije razvijeno u dovoljnoj mjeri i mali je broj organizacija spreman da preventivno djeluje kada uvidi govor mrženje, diskriminaciju po raznim osnovama, uskraćivanje građanskih prava i sloboda bilo kome, jer su to faktori koji mogu određene kategorije stanovništva navesti na ekstrmizam i primjenu nasilja”, kazao je Janjušević.

Izvršni direktor Bjelopoljskog demokratskog centra ja kao jedan od kvalitetnih načina borbe protiv ekstremizma i radikalizma naveo i edukaciju.

“Važno je  podizanje svijesti ljudi kako bi prepooznali radikalne organizacije i ideologije koje pozivaju na nasilje, zbog toga je rad sa sektorom obrazovanja izuzetno važan, kako bi se razvili i nastavni programi, jer je edukacija od izuzetne važnosti, kao i uloga medija i civilnih organizacija”, rekao je on.

Novinar Sead Sadiković poručio je danas da je ekstremizam direktna posljedica demokratskih procesa.

“Za ekstremizam smo krivi svi mi, jer je on posljedica djelovanja u našem društvu, koje mi nazivamo demokratskim, a ekstremizma će uvijek biti onoliko koliko vlast bude htjela da ga ima, jer duhovne vođe nijesu sposbne da preuzmu primat vođenja društa”, istakao je Sadiković.

Tribina u Bijelo Polju je jedna od šest javnih debata koje Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje  sklopu projekata Sigurna mreža i Obrazovanjem za multikulturalizam i interkulturalizam koji podržavaju Američka ambasada i Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava Vlade Crne Gore.

Autorka: Sanja Čujović

Foto:Vladimir Jelić

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRZAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE