Sistem besplatne pravne pomoći i posredovanja još uvijek nije zaživio u punoj mjeri

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakon o posredovanju u rješavanju sporova sudskim i vansudskim putem prezentovani su danas građanima Bijelog Polja, u cilju veće i kvalitetnije primjene ovih propisa.

Sistem besplatne prave pomoći i posredovanja u sudskom procesu još uvijek nijesu zaživjeli u Crnoj Gori,  a kako je istaknuto na  današnoj info sesiji, održanoj u hotelu “Bijela Rada”, ključni razlog takve situacije jeste upravo nedovoljna informisanost građana.

Prema podacima za 2018. godinu ukupno je bilo 472 zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, a upravo taj podatak ukazuje na neophodnost promocije i aformacije Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, kazala je danas Svetlana Mrdak, diplomirana pravnica i članica Disciplinske komisije.

“To je podatak za cjelokupnu Crnu Goru i on je zapravo posljedica neinformisanosti građana o postojanju tog prava i mogućnosti. Ta brojka nas opominje i zato ne smijemo dozvoliti da ekonomski nepovoljna situacija bude prepreka ostavrenju prava građana zaštitepred sudom, jer je to ono što mu država i Ustav garantuju”, kazala je Mrdak.

Ona je podsjetila da je Crna Gora još 2011. godine usvojila Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, koji je počeo da se  primjenjuje 1. januara 2012. Godine, a koji je donesen sa ciljem da se kroz uspostavljanje normativnog okvira, u materijalnopravnom i procesnom smislu uredi sistem ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć.

“Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju: korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice ili nekog drugog prava iz socijalne zaštite, u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita; dijete bez roditeljskog staranja; lice sa posebnim potrebama; žrtva krivičnog djela nasilja u porodici ili u zajednici i trgovina ljudima kao posebne – prioritetne kategorije lica kojima se neposredno, po sili zakona, obezbjeđuje pravo na besplatnu pravnu pomoć”, napomenula je Mrdak.

Govoreći o manjkavostima Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ona je navela to što se ova vrsta pomoći ne može ostvariti kod upravnih postupaka, već samo kod Osnovnog suda, Državnog tužilaštva, vanrednih pravnih lijekova  I kod zaštite prava pred Evropskiim sudom za ljudska prava.

“Međutim, duh ovog zakona je da ta finansijska nemoć ne smije da zatamni pravnu moć, jer su pristup pravosuđu i sloboda pravde kategrije demokratskog društva, a bez instituta besplatne prave pomoći one ne mogu biti zadovoljene”, zaključila je pravnica Mrdak, napominjući da je u 2018. godini za besplatnu pravnu pomoć izdvojeno 160 hiljada eura.

Da posredovanje u Crnoj Gori još uvijek nije zaživjelo u punoj mjeri, potvrdio je i Milutin Kljajević iz Centra za posredovanje.

“Mi iimamo dosta posrednka sa licencom za posredovanje, ali mali je broj predmeta i zahtjeva, tako da nam je cilj da što više približimo ovaj Zakon o posredovanju strankama, kako bi koristili taj institut”, rekao je Kljajević, koji je licencirani posrednik.

Kao posljedicu takve situacije, Kljajević takođe navodi neupućenost građana, odnosno stranaka u mogućnosti ovakvog načina rješavanja sporova.

“Takođe, u Crnoj Gori imamo tradicionalno iskustvo da ljudi nažalost radije idu na sud, iako je to nekada za njih daleko lošije rješenje, ali je takav mentalitet našeg crnogorskog naroda”, dodaje Kljajević.

On je napomenuo da je za razliku od sudskog postupka, posredovanje značajno kraće, ekonomičnije, gdje stranke aktivno učestvuju I dogovorom dolaze do zadovoljavajućeg rješenja.

“U postupku posredovanja u obzir se uzimaju i interesi stranaka, koji mogu biti određeni vjerskim, kulturnim I drugim faktorima”, naveo je Kljajević.

Kako je istakao, posredovanje u Crnoj Gor moguće je u građanskopravnim sporovima, porodičnopravnim, privrednopravnim, krivičnopravnim, kao i onim gdje postoji dobra volja obje stranke da se spor riješi sporazumno.

Kljajević je podsjetio i da je u toku javni poziv za posrednike/medijatore, te da je otvoren do 28. maja.

Tokom današnje infosesije, kojom je moderirao Dejan Miličić direktor RTV Pljevlja, na ozbiljnost situacije ukazao je i Mladen Španjević, koji je iznio podatak da je u Osnovnom sudu u Bijelom Polju bilo svega  19 zahtjeva za korišćenje besplatne pravne pomoći.

Današnja info sesija održana je u okviru projekta “Afirmacija Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o posredovanju u opštinama na sjeveru Crne Gore”, koji realizuje NVO “Bonum”, uz podršku Ministarstva pravde.

Projekat traje sedam mjeseci i realizuje se u 11 opština Crne Gore : Rožaje,Berane, Plav,Petnica, Andrijevica , Bijelo Polje,Pljevlja, Mojkovac,Šavnik ,Žabljak i Plužine, a u saradnji sa partnerima NVO”Tolerancija „ iz Berana i NVO“Razvojni centar“ iz Bijelog Polja.

Autorka i foto: Sanja Čujović

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli. 

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE