Privrženost djeteta roditeljima počinje u materici, dok se još formiraju, ali djeca moraju biti i emotivno privržena dok ne budu sposobna da stanu na svoje noge, sposobna da misle svojom glavom i sama određuju svoj pravac.
Dr Gordon Njufeld, vodeći svjetski stručnjak u oblasti ranog razvoja, identifikuje šest načina da postignete zdravu privrženost.
- korak
Da bi se privrženost razvila, prva stvar su čula. Dijete mora osjećati osobu kojoj je privrženo putem čula (vida, sluha, dodira, mirisa). Kada je ta blizina ugrožena ili narušena, dijete će ispoljavati nemir i protestovaće. Vezivanje putem čula je osnovni način vezivanja, počinje od samog rođenja i nikada se ne završava, navode iz Fondacije Novak Đoković.
- korak
Oko treće, četvrte godine dolazimo do sljedećeg načina privrženosti kad dijete ima potrebu da želi da bude kao svoji najbliži oko nje. Dijete oponaša, imitira, identifikuje se sa osobama i predmetima. Ako nema ovog mjesta na tom putu i nema identifikacije, onda se ona traži u drugima, vršnjacima, pop ikonama…
- korak
Treći način vezivanja počinje poslije prohodavanja ako sve ide kako bi trebalo. Biti blizu nekoga znači smatrati tu osobu svojom, tako da je prisustvo ono što je važno za odnos.
- korak
Četvrti način za ostvarivanje povezanosti jeste traženje značaja, osjećaja da smo nekome važni. Predškolac koji se vezuje svim sredstvima hoće da udovolji i zaradi odobravanje. Izuzetno je osjetljiv na poglede u kojima se ogleda neko nezadovoljstvo i neodobravanje. Ovaj način vezivanja čini dijete ranjivim jer željeti da nekome budemo važni znači patiti u trenu kada osjetimo da toj osobi nismo važni. Traženje nečije naklonosti vodi u osjećaj povrijeđenosti kada se pojave znaci nenaklonosti. Osjetljivo dijete lako može biti slomljeno, kada oči u kojima traži toplinu ne gledaju u njegovom smjeru.
- korak
Peti način za nalaženje bliskosti jeste putem osjećanja koja je potrebno da se validiraju u izgradnji privrženosti. Emocije su uvijek ključne za razvoj odnosa i privrženosti. Djeca nose sliku voljenog i obožavanog roditelja u svom umu i to im je utjeha i podrška, naročito kada su im prihvaćena različita osjećanja. Nažalost neki ljudi nikada ne razviju sposobnost da budu emotivno ranjivi i otvoreni obično zbog ranog odbacivanja ili napuštanja. Oni koji su pretrpjeli bol obično se povlače i okreću se manje osjetljivim načinima povezivanja.
- korak
Šesti način povezivanja je poznavanje djeteta baš takvo kakvo je. Na ovom putu važno je da roditelj čuje i vidi svoje dijete baš onakvo kakvo je. U težnji za bliskošću dijete će podijeliti svoja unutrašnja stanja, svoje tajne kada mu roditelj da dozvolu za to. To su roditeljski orijentisana djeca, dijete će pred takvim roditeljem dati i sebi dozvolu da se psihološki otkrije, podijeliće sebe sa njima. Jer nema jače bliskosti nego kada te neko poznaje, a pored toga voli i prihvata baš takav kakav jesi, a da te ne popravlja, dorađuje, koriguje.
Kad je razvoj zdrav, ovih šest načina su povezani i bliskost ne može uništiti najnepovoljnije okolnosti koje se mogu desiti u životu djece.
Da li dijete može da bude istovremeno privrženo roditeljima, nastavnicima i vršnjacima, kako kultura utiče na to da je došlo do manjka privrženosti, putevi istinske zrelosti i šta se pod tim podrazumijeva, šta će se desiti kada dođe do sukoba privrženosti i kada naša djeca odu u zagrljaj vršnjaka – na ova pitanja je dr Gordon Neufeld dao odgovor tokom svoje regionalne turneje u oktobru, na poziv Fondacije Novak Đoković.
Izvor: Nezavisne novine
Tekst objavila: Jasminka Mulić
