Dok je daltonizam opširno proučavan, o tetrahromatiji se zna relativno malo
Stanje koje se zove tetrahromatija može dati nosiocima nasljednog gena potencijal da vide i do 10 puta veću količinu boja od nas običnih ljudi.
Smatra se da tetrahromati imaju potencijal da vide do 100 miliona boja, iako su istraživanja još uvijek u toku.
Daltonizam je prilično česta pojava, koja pogađa otprilike jednog od 12 muškaraca i jednu od 200 žena širom svijeta, međutim, mnogo ređe stanje od ovog je tetrahromatija i predstavlja potpunu suprotnost nemogućnošču razlikovanja boja. Tetrahromati bi mogli biti upućeni u svijet boja koji većina nas ne može da vidi.
Kako navodi Healthline, prosječna osoba ima potencijal da percipira milion nijansi boja. Smatra se da ljudi sa tetrahromatijom imaju potencijal da vide 100 miliona nijansi, iako je istraživanje stanja još u ranoj fazi.
Šta je izvor ove pojave? Slično kao i daltonizam, ona je rezultat genetske mutacije. Većina ljudi se rađa sa čunjeva u svakom oku, ima ih po tri, koji nam pomažu da identifikujemo različite nijanse u spektru boja.
Rođeni sa daltonizmom imaju dva, a oni sa tetrahromatijom četiri. Prema klinici Klivlend, tetrahromati imaju veću osjetljivost na narandžaste boje.
Smatra se da bi do 12 odsto ljudi sa XX hromozomom moglo biti tetrahromatsko. Međutim, neće svi ljudi sa ovom genetskom neobičnošću moći da iskuse svijet u tako živopisnim bojama. Prema klinici Klivlend, ovo će zavisiti od toga da li dodatni konus ima drugačiju postavku frekvencije u odnosu na druge čunjeve i da li postoji četvrti kanal u boji koji omogućava mozgu da obradi povećane informacije o boji.
Prema studiji objavljenoj 2010. godine u Journal of Vision, samo jedan od 24 učesnika koji su nosili genetsku varijantu pokazao je „tetrahromatsko ponašanje“, identifikujući razlike u svim testiranim nijansama.
Dok je daltonizam opširno proučavan, o tetrahromatiji se zna relativno malo. Znamo vrlo malo o tome koliko je to uobičajeno ili kako utiče na vid.
Smatra se da ljudi sa slabom tetrahromatijom mogu biti malo bolji od prosječne osobe u razlikovanju nijansi, a oni sa jakom tetrahromatijom možda vide svet u bojama koje mi ostali ne možemo da vidimo.
Percepcija boja nije određena samo onim što vidimo, već i načinom na koji mozak tumači te boje. Ovo može biti potpuno subjektivno i pomaže da se objasni zašto neki ljudi vide plavo kada drugi vide zelenu. Postoje čak i dokazi koji sugerišu kako vidite boju može zavisiti od jezika koji govorite.
Izvor:Analitika
Foto:N1
Tekst objavila:Ljilja Rabrenović
