Klimatske promjene i porast nivoa mora trenutno su toliko ozbiljni da ukoliko se nastave sve pješčane plaže na svijetu će nestati do 2100. godine.
Čak i ako čovječanstvo drastično smanji zagađenje iz fosilnih goriva, više od trećine pješčanih plaža na svijetu će nestati, što će veoma dramatično uticati na život ljudi u priobaljima i ekonomije brojnih zemalja, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.
„Pješčane plaže su često posljednja linija odbrane od obalskih oluja i poplava i bez njih će uticaj ekstremnih vremenskih prilika biti još gori“, rekao je predvodnik studije Mikalis Vusdukas, stručnjak sa Istraživačkog centra Evropske komisije.
Bogatije zemlje već planiraju velike odbrambene sisteme, ali većina drugih zemalja ne mogu da preduzmu toliko inženjerske poduhvate, što zbog logističkih, što zbog finansijskih razloga.
Australija bi mogla da bude najteže pogođena sa više od 15.000 kilometara pješčanih plaža nestalih u narednih 80 godina. Slijede je Kanada, Čile i SAD.
Pješčane plaže čine trećinu globalne obale, veoma često u gusto naseljenim područjima.
Kantice za pijesak nam više neće trebati
Gradnja, porast nivoa mora, učestalije oluje, uragani i tajfuni i smanjeni priliv sedimenta zbog pregrađivanja rijeka - glavni su razlozi erodiranja pješčanih obala.
Model RCP8,5 kako je naslovljen najgori slučaj, podrazumijeva da će se emisija ugljen-dioksida nastaviti nesmanjenim tempom, kao i da će atmosferski nivo gasova sa efektom staklene bašte rasti zbog topljenja permafrosta iz kojeg se oslobađaju zarobljene zalihe ugljen-monoksida.
Po ovom scenariju, svijet će izgubiti 50 odsto pješčanih plaža do 2100. godine - oko 132.000 kilometara. Čak i do sredine vijeka, bilo bi izgubljeno 40.000 kilometara.
Prema modelu RCP4,5 čovječanstvo bi uspjelo da zauzda povećanje prosječne temperature na oko tri stepena Celzijusa, što je opet iznad granice od dva stepena postavljene Pariskim klimatskim sporazumom.
Iako mnogo blaži, model RCP4,5 i dalje predviđa gubitak 95.000 kilometara obale do 2100. godine, a najveći dio u narednih 30 godina.
Izvor i foto: Kolektiv.me
Tekst objavila: Ljilja Brajković
