Grenlanđani će danas gaziti preko snijega i ljeda kako bi izašli na izbore koji bi mogli da da budu jedni od najznačajnijih u istoriji arktičkog ostrva, najvećeg u svijetu, piše Politico.

Grenland se nalazi pred ključnom odlukom o svojoj budućnosti. Dok bira svoje novo zakonodavno tijelo, vode se rasprave o tome da li treba da ostane dio Danske, postane nezavisna država ili se okrene saradnji sa velikim silama poput SAD-a i EU. Iako mnogi žele nezavisnost, nema saglasnosti šta ona tačno znači.Usred ponovljenih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će preuzeti Grenland, glasači ove autonomne danske teritorije biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela, Inatsisartuta, kao što to čine svake četiri godine.Ovog puta u pitanju su egzistencijalna pitanja — budućnost Grenlanda u svijetu, uključujući dilemu da li da ostane dio Danske, traži nezavisnost ili se okrene bližim vezama s velikim silama poput SAD-a i Evrope."Političari nisu jasni šta zaista znači nezavisnost", rekao je Masana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnog lista "Sermitsiaqa", na video-konferenciji s novinarima iz cijelog svijeta prošle nedjelje."Da li je to ekonomska nezavisnost? Samo osjećaj nezavisnosti? Ili uspostavljanje sopstvenih granica?“, pita se Egede. „O tome mnogo pričamo jer u nama budi emocije. Svi želimo nezavisnost, ali svako ima svoju definiciju toga“, dodaje on.Egede, inače polubrat premijera Grenlanda Mutea Egedea, pojašnjava da postoje 32 oblasti u kojima Danska još donosi odluke za Grenland.„Recimo da preuzmemo jedno područje godišnje, svejedno bi nam bile potrebne 32 godine da stvarno postanemo nezavisni,“, kaže on.Trenutno je najjača stranka u parlamentu Inuitska stranka Ataqatigiit, ili „Zajednica naroda“, koja vlada u koaliciji sa strankom Siumut („Napred“). Obje stranke se zalažu za nezavisnost i obećale su referendum o odvajanju od Danske, ali ne navode kada bi to moglo biti.

Izvor: RTCG