Slaba cirkulacija je mnogo veći problem od onoga na šta se stariji uobičajeno žale – hladne ruke i noge. Zbog slabog krvotoka javljaju se simptomi u raznim dijelovima tijela, koji mogu imati i kobne posljedice. Naime, slaba cirkulacija je odgovorna i za srčane i moždane udare, ali i amputacije ekstremiteta.
Kad krv kroz organizam ne cirkuliše onako kako bi trebalo niti se organi snabdjevaju sa dovoljno kiseonika i hranljivih materija, niti se organizam oslobađa od toksina u mjeri koja je neophodna da bi normalno funkcionisao.
Loša cirkulacija je posljedica stanja kardiovaskularnog sistema. Iako su i te bolesti dijelom nasljedne, na zdravlje srca i krvnih sudova naročito utiču nezdrave životne navike – pušenje, odsustvo aktivnosti, neodgovarajuća ishrana.
Stariji su dodatno podložni ovim problemima jer se često bore sa povišenim šećerom u krvi, a dijabetes loše djeluje na cirkulaciju, oštećuje bubrege, oči i periferne krvne sudove…
Obično se ljudi prvo žale na lošu cirkulaciju u nogama, a stručnjaci kažu da se taj problem razvija postepeno. Zato u najranijim fazama bolesti često ostanu neprimijećeni.
Stručnjaci za krvne sudove objašnjavaju da se prvo javljaju grčevi i težina u nogama. Ti simptomi se uglavnom povlače poslije odmaranja, ali zakratko, do sljedeće fizičke aktivnosti.
U osnovi loše cirkulacije je ateroskleroza. To je proces koji se razvija na zidovima arterija, odnosno dolazi do njihovog zadebljavanja, stvaranjem naslaga odnosno plakova. Zbot toga arterije postaju slabije prohodne i krute. Pod uticajem faktora rizika – pušenja, fizičke neaktivnosti, gojaznosti, povećanih masnoća u krvi, taj proces, kažu ljekari, sve ranije počinje i zahvata sve arterije, od najveće aorte do najmanjih kapilara. Tako “propadaju” mozak, srce, bubrezi, oči i periferni, ali i svi ostali krvni sudovi.
Umanjite problem
Ljekari kažu da je, da bi se sačuvalo zdravlje krvnih sudova, ali i drugi organi, neophodno da krvni sudovi budu elastični. To se najbolje postiže zdravim načinom života. Starijim osobama, kod kojih je ateroskleroza najizraženija preporučuje se obvezna svakodnevna fizička aktivnost i pažljivo osmišljena ishrana bogata nezasićenim mastima…
Šetajte
Jedan od načina da poboljšate cirkulaciju u nogama je da idete u kratke šetnje, najbolje ujutru. Odredite rutu, šetajte bez naprezanja, i postepeno povećavajte dužinu dnevne trase. Ako ovu aktivnost uvodite odmah, pazite kad je poledica.
Masirajte noge
Masaža je odličan način za poboljšanje cirkulacije u stopalima. Maseri, recimo imaju posebne tehnike za masažu stopala, ali ako ne možete da priuštite profesionalnu masažu, snađite se sami. Ako vam je teško da sami masirate stopala, uzmite nešto vretenasto, može i mala oklagija, stavite je na pod, namjestite pod sredinu tabana i onda pomjeranjem nogu uz blago pritiskanje “šetajte” oklagiju ka prstima, pa ka peti. Lakše vam je ako to prvo radite jednom, pa drugom nogom. Može da pomogne i naizmenično tuširanje nogu hladnijom i toplom vodom.
Kružni pokreti
Ovo je laka vježba koju možete da uradite i dok u fotelji gledate TV. Ispružite nogu i okrećite svako stopalo u smijeru kazaljke na satu deset puta. To će povećati fleksibilnost i dotok krvi u noge. Odmah ćete osjetiti poboljšanje cirkulacije i fleksibilnosti nogu.
Hrana koja grije
Za dobru cirkulaciju važno je da pijete dovoljno vode, litar i po do dva dnevno, ali i neka hrana će vam pomoći da krv prostruji. Recimo, ljute papričice, hren, đumbir… Takođe, koristan je unos vitamina C i E.
Izvor: Ljepota&Zdravlje
