Želite li da budete zdravi, ne trebaju vam tegovi ni sprave za vježbanje, a da biste u to zaista povjerovali obratite pažnju na to kako žive najdugovečniji ljudi na svijetu, piše portal medium.com, a prenosi Indipendent.
Pojedinci nastanjeni u takozvanim Plavim zonama, područjima u kojima ljudi dožive starost od stotinu godina deset puta češće od prosjeka, ne dižu tegove, ne trče maratone, a nijesu ni članovi nekog fitnes kluba, prenosi Hina.
Umjesto toga žive u okolini koja ih konstantno podstiče na aktivnost i kretanje, a da pritom o tomu i ne razmišljaju. Većina ih se bavi baštovanstvom, tokom dana puno hodaju i pri obavljanju kućnih poslova ne koriste pretjerano često električne aparate.
Naučnici koji su istraživali život ljudi u Plavim zonama ustanovili su da je jedan od najuspješnijih načina produžetka životnog vijeka - kretanje kao sastavni dio svakodnevice. Tvrde da je to jedna od najčešćih navika najdugovječnijih ljudi na svijetu.
Takav način života u današnjem se društvu, u kojem su mnogi svakodnevno, zbog prirode posla, prikovani za radne stolove ili kompjuterske ekrane, ne čini previše realističnim.
Prirodno kretanje tokom dana čini se poput romantične maštarije, no treba podsjetiti da je prije stotinu godina bilo samo 10 odsto poslova koji su se obavljali sjedeći, u odnosu na današnjih čak 90 odsto. Uprkos tome i danas postoje brojni načini kojima pojedinac u život može uvesti više kretanja.
Nedavna studija američkog Društva za borbu protiv raka pokazala je da šest sati hodanja nedjeljno rezultira smanjenjem rizika od preuranjene smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti, bolesti disajnih puteva i posljedica karcinoma. Ako vam je to previše, istraživanja pokazuju da su i samo dva sata hodanja nedjeljno dovoljna da bi se smanjila opasnost od razvoja raznih vrsta bolesti.
Možete započeti hodanje na posao i natrag kući, kažu naučnici i dodaju da su jednako uspješne šetnje s djecom ili unucima do škole i vrtića ili vožnja biciklom do pijace, pošte ili do prijatelja.
Istraživanja pokazuju da je najbolji način odlaska na posao petnaestminutna šetnja ili vožnja biciklom, no dobra je bilo kakva tjelesna aktivnost. Pritom treba imati na umu da tokom putovanja do posla biciklom vježbate i produžavate život.
Valja napomenuti i da je hodanje naročito dobro za um pojedinca. Svakodnevna šetnja smanjuje opasnost od razvoja demencije za čak 40 odsto, kaže psihijatar sa švedskog Karolinska Instituta Anders Hansen.
Ako ne volite duge šetnje, pokušajte šetati kraće, ali više puta dnevno. Na primjer, svakih sat vremena nakratko ustanite i prošetajte. Ako možete razgibajte se blizu radnog stola ili idite napolje na ručak i pritom kratko prošetajte na svježem vazduhu.
Dakle, naša tijela stvorena su za pokret, a ne za sjedenje, no kretanje ne znači nužno odlazak u teretanu ili na fitnes. Jednostavno, lagano kretanje može biti jednako uspješno. I pritom, kažu naučnici, hodajte prirodno, onako kako su to čitavog života činili dugovječni stogodišnjaci iz Plavih zona.
Izvor:RTCG
