Umjesto da otežavate svom mozgu, zašto ne biste pokušali da ga mazite i o njemu nježno brinete, jer će vam tu pažnju dobrim vratiti?

Tako savjetuje Majid Fotuhi, osnivač Centra za proučavanje mozga u SAD, koji kaže da na njega možemo svjesno da utičemo. Na osnovu istraživanja koja je radio, napravio je listu činilaca koji najviše remete ili čuvaju normalan rad ovog organa.

San

Uredan i kvalitetan san, koji podrazumijeva da noću u kontinuitetu spavamo bar šest, a bilo bi idealno osam sati, obećava nesmetano funkcionisanje mozga.

Štitna žlijezda

Da bi mozak normalno radio, mora da radi i štitna žlijezda. Čim se njena “vitalnost” poremeti, trpi cio organizam.

Pušenje

Istraživanja pokazuju da cigarete oštećuju mozak, jer negativno utiču na prokrvljenost ovog organa. Pušenje smanjuje njegovu funkciju, što se na duge staze pokazuje kao velika opasnost.

Depresija

Mračno raspoloženje, anksioznost i potištenost dugotrajno utiču na moždane vijuge, koje prestaju da rade kako bi trebalo.

Stres

Hormoni stresa utiču na djelove mozga koji kontroliše memoriju. Hronični ili ponavljani stres rapidno štete ovom organu.

Izvor:CdM