Pravi anđeli su ljudi koji se pojavljuju niotkuda i osvjetljavaju naše živote. To su osjetljivi ljudi napravljeni od čistote koji čine sve sa srcem i koji čak i ako imaju dušu punu ožiljaka pomažu da naše putovanje učinimo ljepšim.
Zato što biti osjetljiv nije način postojanja, već življenja i dijeljenja putovanja, obogaćivanje sebe kroz sopstvene i tuđe osjećaje i emocije. Sigurno ima onih koji kritikuju osjetljivost, onih koji je smatraju znakom slabosti i ne shvataju da je u tome naša snaga.
Osjetljivi ljudi znaju da su emocije često kažnjive. Vjerujemo da nas osjećaj više čini manje snažnim i sposobnim da donosemo prave odluke i živimo život. Vjerujemo da smo ranjivi i da je osjetljivost sinonim za neučinkovitost.
Neki kažu da su dobri ljudi danas greška prirode. Sigurno je da svako od nas, u pozadini, upravlja svojom dobrotom, smiješi se svijetu na najljepši način kako zna i može.
Mi smo balon emocija u svijetu igala
Mi smo balon emocija u svijetu igala. Često se pretvaramo u emocije i osjećanja. One nam daju formu, karakterišu nas i u isto vrijeme tjeraju nas da platimo cijenu.
Naši strahovi, naše emocije i naš način osjećanja naduvaju naš balon. A tu su i igle koje bodu naš balon i šire naše emocije i postaraju se da eksplozija u nama ne izazove traumatično i nepopravljivo pucanje.
Srećom, to se malo po malo mijenja i naš emocionalni dio se svakodnevno pojačava i prije svega, manje zanemaruje. To nam pomaže da rastemo i dajemo snagu našem unutrašnjem svijetu.
Biti osjetljiv i velikodušan je ključ sreće
Prema studiji objavljenoj u časopisu Emotion, djela velikodušnosti i osjetljivosti prema drugima čine da se osjećamo bolje. Katherine Nelson, ekspert i autor studije, izjavljuje da “kada se bavimo samo sa sobom, nema poboljšanja u našim emocijama”.
Katherine Nelson kaže da je očekivala da rezultati istraživanja pokažu da su prosocijalna ponašanja navela ljude da se osjećaju više ispunjenima i da dožive pozitivne emocije. Međutim, iznenadila se kada je primjetila da “kada se bavimo samo sa sobom, nema poboljšanja naših emocija, pozitivnih ili negativnih, i ne osjećamo nikakvo psihološko zadovoljstvo”.
Ovo je veoma važna činjenica jer često ljudi žele da ugode sebi neke sitnice da bi pokušali da se oporave. Rezultati ove studije, međutim, sugeriše da je najbolje što možemo da uradimo u tu svrhu da zadovoljimo nekoga.
Činiti nešto za druge, dakle, omogućava nam da se osjećamo bolje, potpunije i zadovoljnije. Biti osjetljivi i empatični ljudi i povezati se sa onima oko nas otvara predivan svijet lijepih emocija i dobrih osjećanja u nama.
Dobrota se vidi i doživljava jasnim izgledom, iskrenim gestovima i svom tom mudrošću koja oživljava bliskost i želju za promjenom svijeta, pravdom i prihvaćanjem velikodušnosti.
Koncentracija na dobrobit drugih poboljšava nas kao ličnost i daje nam priliku da istražimo naše srce, iscjeljujući rane koje su nam u prošlosti pruzrokovale bol.
Jer ako postoji nešto što nas čini lakšim naše napredovanje i penjanje na našu planinu, to je dobrota. Jer biti dobar čovjek je jedina investicija koja nas nikada ne tjera da gubimo i uvijek nas obogaćuje, a to važi i za nas i za druge.
Izvor i foto: CdM
Tekst objavila: Jasminka Mulić
