Svjetski trendovi sugerišu da se vrijeme spavanja djece smanjuje, dok se istovremeno povećavaju i vrijeme provedeno pred ekranima, ali i prekomjerna težina i debljina.
Vrijeme provedeno ispred ekrana, kao i količina sna najjasniji su signal zbog kog nastaju problemi s tjelesnom težinom djece, zaključak je studije u kojoj je učestvovalo više od 4000 djece u uzrastu od dvije do 11 godina iz osam evropskih zemalja. Rezultati studije biće predstavljeni na Evropskom i međunarodnom kongresu o gojaznosti djece ECOICO 2020, koji se od 1. do 4. septembra održava putem interneta.
Svjetski trendovi sugerišu da se vrijeme spavanja djece smanjuje, dok se istovremeno povećavaju i vrijeme provedeno pred ekranima, ali i prekomjerna težina i debljina.
Širom svijeta 90 odsto adolescenata ne spava preporučenih devet do 11 sati noću, što se podudara s povećanom upotrebom ekrana. Procjenjuje se da samo u Velikoj Britaniji mladi u uzrastu od osam do 19 godina provode u prosjeku 44 sata nedjeljno zureći u razne ekrane.
Ova nova otkrića potkrepljuju dokaze iz prethodnih studija koji pokazuju da su i trajanje spavanja i vrijeme gledanja u ekrane nezavisno povezani s prekomjernom težinom, dodajući pri tome dokaze o tome kako ta ponašanja međusobno djeluju i utiču na promjene u tjelesnoj težini mlade populacije.
U studiji su istraživači ispitivali povezanost između vremena provedenog pred ekranom, trajanja spavanja i prekomjerne tjelesne težine kod 4285 djece u uzrastu od dvije do 11 godina iz programa IDEFICS (Identifikacija i prevencija zdravstvenih uticaja kod djece i odojčadi uzrokovanih ishranom i životnim stilom) iz osam evropskih zemalja: Španije, Njemačke, Mađarske, Italije, Kipra, Estonije, Švedske i Belgije.
Roditelji su bili zamoljeni da prijave koliko su vremena djeca prosječno provodila gledajući televiziju, igrajući igrice, koristeći mobilne telefone, računare ili tablete i spavajući svaki dan na početku i na kraju studije.
Istraživači su otkrili da vrijeme provedeno ispred ekrana i trajanje spavanja imaju obrnutu korelaciju. To znači da je smanjenje jednog faktora pratio porast drugog, pa su istraživači procijenili i njihov odvojeni i zajednički uticaj na promjene u tjelesnoj težini djece.
Analiza je pokazala da je za svaki dodatni sat gledanja u ekrane povećavala vjerovatnoća da će djeca dobiti prekomjernu težinu ili postati gojazna za 16 odsto, dok je svaki sat spavanja manje bio povezan s 23 odsto većim rizikom od prekomjerne tjelesne težine ili gojaznosti.
Međutim, nakon prilagođavanja podataka zbog mogućih zbunjujućih faktora, uključujući pol, uzrast, regiju evropske zemlje i roditeljski stepen obrazovanja, istraživači su otkrili da povezanost između vremena upotrebe i prekomjerne tjelesne težine više nije statistički značajna, ali trajanje spavanja i dalje ostaje važan nezavisni uzrok prekomjerne težine.
“Spavanje je često potcijenjen, ali važan dio dječjeg razvoja, a redovan nedostatak sna uzrokuje razne zdravstvene probleme. Naši nalazi sugerišu da trajanje spavanja igra ulogu u vezi između vremena provedenog uz ekrane i prekomjerne težine, ali potrebno je više istraživanja da bi se razumio mehanizam u osnovi ovog odnosa”, rekla je voditeljka istraživanja dr Viveka Guzman.
Izvor i foto: CdM
Tekst objavila: Jasminka Mulić
