Lješnik se u narodnoj medicini koristi vjekovima, a pored ploda, koriste se i kora, lišće i cvjetne rese.
Lješnik spada u koštunjavo voće, zajedno sa orasima, bademima, pistaćima, kestenom, indijskim orahom. Ova grupa namirnica je bogataomega 3 i omega 6 masnim kisjelinama i zbog toga ih često nazivaju čistačima krvi i čuvarima srca.
Plodovi sadrže 61% masti, i to su najvećim dijelom nezasićene masne kisjeline, oleinska i linoleinska. Sadržaj ugljenih hidrata je 17%, a oko 15 % su proteini.
U jezgru se nalaze i vitamin C, vitamin A, tiamin (vitamin B1), riboavin (vitamin B2), niacin (vitamin B3), pantotenska kisjelina (vitamin B5), vitamini E i K, vitamin B6, kolin (vitamin B8), betain, folna kiselina (vitamin B9). Od minerala sadrži kalcijum, magnezijum, fosfor, gvožđe, bakar, mangan, selen i cink. 100 g lješnika ima 628 kcal (2629 kJ) i 10 g dijetalnih vlakana.
Nutricionisti predlažu da se uvrsti i u dijete, zbog mnogobrojnih povoljnih uticaja na zdravlje. 150 g nedjeljno je zdrava zamjena za slane grickalice koje su jedan od glavnih krivaca za gojaznost. Istraživanja pokazuju da konzumiranje lješnika (oko 30 g dnevno) ne utiče na povećanje težine, a ima mnoga pozitivna dejstva (štiti kožu i zube, utiče na rast i vitalnost kose, jača imunitet, predupređuje depresiju – sve one stvari na koje dijeta sa niskim unosom energije može loše da djeluje).
Za to su zaslužni vitamini, minerali i ulja kojima je lješnik bogat. Vitamin A blagotvorno utiče na kožu i kosu, jača zube i skoro sve unutrašnje organe, kao i imunitet.
Vitamin E čisti krvne sudove i štiti srce, a zbog održavanja vitalnosti kože, našao je primjenu i u farmaceutskoj industriji (lješnik se često koristi u uljima za masažu, ali i u sredstvima za zaštitu kože od sunca). U 100 g lješnika je oko 15 g vitamina E i to je preporučeni dnevni unos ovog vitamina. Betain je važan za pravilno funkcionisanje bubrega i detoksikaciju organizma.
Vitamini F i K takođe utiču na kožu i kosu, kao i na metabolizam. Vitamini B grupe su važni za mišićnu masu i energiju, rad mozga i za nervni sistem. Folna kiselina je važna u trudnoći za razvijanje ploda, a njen manjak dovodi do anemije, i može dovesti i do začepljenja krvnih sudova. Vitamin B1 je neophodan za pravilno funkcionisanje nervnog sistema, mišića i stvaranje eritrocita. Riboavin utiče na kožu, i njegov manjak izaziva kožne bolesti.
Pantotenska kiselina je stimulans nadbubrežne žlijezde, smanjuje umor i povećava izdržljivost, pomaže u odbrani od simptoma stresa i smanjuje nivo lošeg holesterola u krvi. Sprečava taloženje holesterola na zidovima krvnih sudova, a važan je i za održavanje kože i kose.
Lešnik ne sadrži holesterol, kao ni ostali biljni plodovi, ali ima sastojke koji smanjuju holesterol u krvi. Omega3 i omega6 kiseline su, pored vitamina B grupe, važne za čišćenje krvnih sudova i prevenciju moždanog i srčanog udara.
Lješnik pomaže u oporavljanju rekovalescenata, oboljelima od rahitisa, reume, anemije. Redovnom konzumacijom lješnika se ubrzava eliminacija pijeska iz bubrega i mokraćnih kanala, a ublažava i tegobe izazvane astmom i bronhitisom.
Cvjetne rese, lišće i kora lješnika se koriste u prevenciji i liječenju žutice, upale pluća i niskog pritiska.
Izvor i foto: Kolektiv.me
Tekst objavila: Jasminka Mulić
