Crna Gora danas obilježava Dan državnosti povodom dva značajna datuma – međunarodnog priznanja na Berlinskom kongresu 1878. i početka ustanka protiv fašizma 1941. godine.

Jovanović: Neka ovaj praznik bude podsjetnik na snagu zajedništva

Predsjednik Skupštine Opštine Budva Nikola Jovanović uputio je čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.

"Upućujem najiskrenije i najsrdačnije čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, sa ponosom na bogato istorijsko nasleđe naše zemlje i odgovornošću da zajednički čuvamo i unapređujemo njene slobodarske i demokratske vrijednosti.

Vođen nepokolebljivim duhom, crnogorski narod je kroz vjekove odolijevao iskušenjima i prijetnjama, uvijek opredijeljen za slobodu, ravnopravnost i pravdu, učvršćujući svoj položaj na međunarodnoj sceni kao pouzdan partner u zaštiti osnovnih ljudskih prava, sloboda i dostojanstva svakog pojedinca.

Neka nam ovaj praznik bude podsjetnik na snagu zajedništva i podsticaj da istrajemo u izgradnji pravednog društva, jednakih šansi za sve, u duhu slobode, poštovanja i odgovornosti prema budućim generacijama", poručio je Jovanović u čestitiki.

Bokeški forum: Srećan Dan državnosti - Dan veličanstven pobjede nad fašizmom

"Svim građankama i građanima Crne Gore od srca čestitamo Dan državnosti.

Na današnji dan puni smo priča o slobodi, pravdi, borbi protiv fašističkog zla. Anakon toga se bez izgovora dopuštaju stvari koje ne bi smjele.

Čitava slobodarska Crna Gora mora snažno odgovoriti svima onima koji žele da aveti prošlosti ožive.

Trinaestojulski ustanak i hrabra borba partizana je jedinstven ustanak i nikakvo njegovo stavljanje u isti koš sa nekim drugim datumima nije prihvatljivo. Kao i to da se ikad ponovi 13ojulska nagrada kakva je bila ove 2025.nAli to nije za prazničnu priču. To je za ove druge dane – brige i nerazumijevanja", poručili su iz Bokeškog foruma.

SEP: Stojimo čvrsto u odbrani tekovina 13. jula koje su danas snažno napadnute

"Na današnji dan, s ponosom i dubokim poštovanjem, obilježavamo 13. jul – Dan državnosti Crne Gore, simbol nepokolebljive borbe za slobodu, državnost i dostojanstvo. Na ovaj datum, Crna Gora je 1878. godine, na Berlinskom kongresu, međunarodno priznata kao nezavisna država. Decenijama kasnije, istog dana 1941. godine, naš narod je prvi u porobljenoj Evropi ustao protiv fašizma – hrabro, masovno i bez kalkulacije. To je istorija na koju smo ponosni, temelj identiteta i slobodarskog duha koji Crnu Goru čini posebnom", poručili su iz Stranke evropskog progresa.

Stranka evropskog progresa smatra da današnje generacije imaju obavezu da dostojno slave i čuvaju ovu istorijsku vertikalu slobode – kroz izgradnju demokratskih institucija, vladavinu prava, ekonomski razvoj i društvenu solidarnost. Vjerujemo u Crnu Goru u kojoj se poštuje antifašističko nasljeđe, u kojoj su svi građani ravnopravni, a država snažna, pravedna i evropska.

"U vremenu izazova, obnavljamo zavjet slobode, jednakosti i nezavisnosti – vrijednosti zbog kojih su mnogi prije nas podnosili najveće žrtve. Stojimo čvrsto u odbrani tekovina 13. jula koje su danas snažno napadnute čak i od političkih aktera vlasti. Svim građankama i građanima čestitamo Dan državnosti Crne Gore – u slavu slobode i napretka! Nek je vječna Crna Gora", poručuju iz SEP-a.

Bošnjačko vijeće: Obilježavanje 13.jula podsjeća na značajne datume državnog identiteta Crne Gore

"Obilježavanje 13.jula podsjeća nas na značajne datume državnog identiteta Crne Gore i njenog doprinosa antifašističkom pokretu i borbi za slobodu. Pripadnici bošnjačkog naroda ponosni su na doprinos koji su dali kroz historijski i društveni razvoj Crne Gore", istakli su iz Bošnjačkog vijeća.

Podsjetili su da se, u vrlo dramatičnim okolnostima, nakon Berlinskog kongresa i međunarodnog priznanja Crne Gore, bošnjački narod suočio sa brojnim iskušenjma, ali je ostao je na svojim ognjištima, gradeći zajednički život u multietničkoj i multivjerskoj zajednici.

"Isto tako, nošeni idejom slobode i jednakosti, pripadnici bošnjačkog naroda, zajedno sa drugima, bili su dio antifašističkog pokreta i narodnog ustanka 13.jula. 1941.godine, a značajan broj njih je položiio svoje živote u borbi za slobodu. Svaki pokušaj revizije historije i dovođenja u pitanje nespornih činjenica, predstavlja pokušaj rušenja tih vrijednosti i odlučno se tome suprotstavljamo. Svjesni smo, takođe, naše uloge i značaja u obnovi državnosti moderne Crne Gore, kao i doprinosa koji smo dali na putu ka članstvu u NATO i Evropskoj uniji", istakli su iz Bošnjačkog vijeća.

Poručuju da vjeruju da će Crna Gora, uprkos svim izazovima, nastaviti putem demokratskog razvoja, vladavine prava, poštovanja različitosti i ravnopravnosti svih njenih naroda i građana, ujedinjenih u izgradnji zdravog i prosperitetnog društva.

Vujović: Borba protiv Crne Gore je možda i najviše borba protiv 13. jula – zato su tu borbu već izgubili

Predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović upitio je čestitku povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.

“Dan koji sublimira crnogorsku vječnost, slobodarstvo i naše milenijumsko trajanje. Datum koji nam je u 19. vijeku donio međunarodno priznanje a u 20. vijeku, ustankom bez presedana u porobljenoj Evropi, otvorio vrata vraćanju državnosti, nasilno otetoj sramne 1918”, naveo je Vujović.

Borba protiv Crne Gore je, prema njegovim riječima, možda i najviše borba protiv 13. jula.

“I baš zato su tu borbu već izgubili. Srećan Dan državnosti i Dan ustanka”, poručio je Vujović.

Borovinić Bojović: Ovaj veliki praznik svjedoči o nepokolebljivoj odlučnosti naroda da čuva slobodu i dostojanstvo

Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, čestitala je građankama i građanima Podgorice i Crne Gore 13. jul, Dan državnosti.

"Ovaj datum, trinaesti jul, poseban je po svom dvostrukom značaju – jer je tada, davne 1878. godine, Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao nezavisna i suverena država, a potom, 1941. godine, narod Crne Gore digao je znameniti ustanak protiv okupatorskog jarma u Drugom svjetskom ratu. Danas, ovaj dan ostaje trajni simbol nepokorivosti, slobodarstva i antifašizma", naglasila je ona.

Ovaj veliki praznik, kako je kazala, svjedoči o nepokolebljivoj odlučnosti naroda da čuva slobodu i dostojanstvo.

"Prisjećajući se hrabrosti naših predaka, koji su, vođeni idealom slobode i vjerom u pravednost, podnosili najveće žrtve da bismo mi danas živjeli u miru i dostojanstvu, iskazujemo svoju zahvalnost i obavezu da čuvamo plamen slobode koji su oni upalili. Poštovanje prema sopstvenom nasljeđu potvrđujemo time što danas Crnu Goru smjelim koracima vodimo ka zajednici evropskih naroda, čijim smo vrijednostima oduvijek pripadali i kojima težimo kroz proces evropskih integracija. Neka nam uspomena na slavne pretke bude trajni podsjetnik da smo dužni čuvati mir i jedinstvo i složno se suočavati s izazovima vremena", istakla je Borovinić Bojović.

Dukaj: Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, prosperitetnu Crnu Goru

Ministar javne uprave Maraš Dukaj povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore poručio je da je ovaj praznik podsjetnik na snagu zajedništva, hrabrost i težnju ka slobodi koju su generacije prije nas utkale u temelje savremene Crne Gore.

"Vođeni tim vrijednostima - slobodom, pravdom, mirom i međusobnim poštovanjem, moramo zajedno nastaviti da gradimo moderno, inkluzivno i pravedno društvo, u kojem se poštuje dostojanstvo svakog čovjeka", kazao je Dukaj.

Poručuje da su nam danas, više nego ikad, potrebni solidarnost, međusobno povjerenje i zajednička vizija napretka.

"Samo zajedno možemo obezbijediti bolju budućnost za sve generacije koje dolaze – budućnost utemeljenu na znanju, odgovornosti i evropskim vrijednostima. Neka nas 13. jul dodatno ujedini u opredjeljenju za snažnu, stabilnu i prosperitetnu Crnu Goru, dom svih njenih građana", poručio je Dukaj.

Kadić: Ponosni na pregalaštvo naših predaka, nastavimo da radimo za napredak Crne Gore

Direktor FZO Vuk Kadić čestitao je svim građankama i građanima Crne Gore 13. jul.

"Na današnji dan slavimo dva velika događaja: 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje, i 13. jul 1941. godine, kada je podignut Trinaestojulski ustanak, prvi masovni ustanak u porobljenoj Evropi", poručio je Kadić.

Godine 1878. Crna Gora je, kako je kazao, nakon turbulentnih istorijskih dešavanja, konačno ušla u krug slobodnih i uvaženih država ondašnje Evrope.

"Nekoliko decenija kasnije naši rodoljubi su, podizanjem ustanka, pokazali da se nikada neće pokoriti nijednom zavojevaču, ma koliko bio snažan i nadmoćan. Ponosni na njihovo pregalaštvo, uvijek moramo imati na umu da su univerzalne vrijednosti, za koje su se zalagali, istorijska vertikala koju moramo posebno cijeniti. U to ime, nastavimo svi da radimo za napredak i prosperitet naše zajedničke kuće, svjesni da smo dužni da osiguramo ljepšu budućnost generacijama koje dolaze.Živjela Crna Gora!", poručio je Kadić.

Odžić: Neka nam ovaj datum, u ovim izazovnim vremenima povratka fašističkih ideja, bude putokaz za budućnost

"13. jul, jedan od najsvetlijih datuma u crnogorskoj istoriji, datum koji spaja, datum nepokornosti i istrajnosti Crne Gore", poručio je predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.

Ovaj datum, kako dodaje, najbolje oslikava slobodarski i herojski duh našeg naroda, i sažima sve ono krucijalno, sve ono suštinsko u jednu nit - antifašizam.

"Neka nam ovaj datum, u ovim teškim i izazovnim vremenima, povratka fašističkih ideja, bude zvijezda vodilja i putokaz za budućnost. Kroz sjećanje na ove slavne datume crnogorske istorije, ostavimo u amanet generacijama pred nama ideju slobodarstva i antifašizma. U ime Skupštine opštine Budva i u svoje lično ime, svim građankama i građanima Budve i Crne Gore, čestitam 13. jul, Dan državnosti Crne Gore i dan ustanka", istakao je Odžić.

Nurković: Crna Gora je svjedočila otpornosti svojih ljudi i snazi ideje slobode

Poruka 13. jula jeste jasna i svevremena: sloboda se ne poklanja ona se zaslužuje. A očuvanje te slobode počinje odnosom svakog pojedinca prema svojoj državi, njenim institucijama i njenim vrijednostima, poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.

"Svim građankama i građanima Crne Gore upućujemo iskrene čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti, datuma duboko urezanog u kolektivno pamćenje našeg naroda i temelje naše državnosti", poručio je Nurković.

Kako je istakao, korijeni crnogorske slobode i državnosti duboki su, čvrsti i oblikovani kroz vjekove borbe za slobodu, dostojanstvo i pravo na sopstveni put. Još od međunarodnog priznanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine, pa sve do 13. jula 1941. prvog organizovanog ustanka u porobljenoj Evropi, Crna Gora je, kako kaže Nurković, svjedočila otpornosti svojih ljudi i snazi ideje slobode.

Dan državnosti nije samo podsjećanje na prošlost to je, dodaje Nurković, obaveza da se odnosimo s poštovanjem prema onome što je stečeno žrtvom, ali i odgovornost da nastavimo da gradimo društvo u kojem je čovjek primat.

Naglašava da Crna Gora danas, kao i tada, mora biti država koja njeguje mir, pravdu, suživot i poštovanje različitosti jer upravo u tim vrijednostima leži njena istinska snaga.

"U duhu tog velikog nasljeđa, neka nam Dan državnosti bude podsjetnik da Crna Gora nije samo prostor, već ideja i zavjet da živimo u miru, da poštujemo druge i da nikada ne zaboravimo kroz šta smo prošli da bismo danas mogli da gledamo u budućnost. Srećan Dan državnosti – 13. jul!", poručio je Nurković.

Nenezić: Dva trajno obavezujuća datuma naše slavne istorije

Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić uputio je čestitku povodom Dana državnosti Crne Gore 13.jula.

“Predstavlja mi veliku čast i zadovoljstvo da u ime Skupštine opštine Bar i u svoje ime uputim srdačne čestitke svim građankama i građanima Crne Gore i Bara povodom Dana državnosti Crne Gore 13.jula”, kazao je Nenezić.

Naglašava da kada slavimo 13. jul slavimo dva najvažnija datuma naše slobodarske istorije, dva trajno obavezujuća datuma naše slavne istorije gdje je oba puta u razmaku od 147 godina cjelokupna Evropa gledala na Crnu Goru s divljenjem i poštovanjem.

“Evropska i međunarodna javnost bila je zadivljenja vjekovnom borbom naših predaka kako na Berlinskom kongresu 13. jula 1878. godine tako i 13.jula 1941. godine kada je ustankom slobodarske Crne Gore upaljena iskra koja je dala nadu tada pokorenoj Evropi i svijetu da se fašizam može pobijediti”, kaže Nenezić.

Čelnik barskog parlamenta navodi da je ustao narod Crne Gore i tog 13. jula 1941. kao i vjekovima prije toga bez straha, ne prezajući ni od, do tada, nepobjedive ratne mašinerije mračnih fašističkih sila i dao svoje najbolje kćeri i sinove kako bi budući naraštaji znali da ne možemo opstati kao sluge i robovi već samo kao slobodni ljudi, iako je to uvijek teži put.

Bogdanović: Sa ponosom se sjećamo najslavnijih dana

Predsjednik Kluba poslanika i generalni sekretar Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović čestitao je 13. jul, Dan državnosti.

“Sa ponosom se sjećamo najslavnijih dana koje su ispisali i zlatnim slovima u istoriju upisali naši preci – 13. jul 1878. i 13. jul 1941. godine. Te 1878. godine, na Berlinskom kongresu potvrđen je napor naših predaka, ali i prolivena krv za slobodu Crne Gore, priznata je nezavisnost, u Evropi malene, ali časne i junačke Crne Gore”, napisao je Bogdanović.

Po njegovom sudu, više od vijek i po nakon Berlinskog kongresa, građani Crne Gore su još jednom opravdali status junaka i beskopromisno, bez i malo straha, samo sa jednim ciljem, zapalili prvu baklju slobode u Evropi pregaženoj okupatorskom čizmom, i podigli slavni Trinaestojulski ustanak.

“Prošle su godine ratova i borbe za slobodu. Sada je pred nama put ništa manje važan nego minuli, čišćenje države od svih onih koji su partneri mafije i nisu dostojni žrtve svojih predaka, ali i punopravno učlanjenje Crne Gore u evropsku porodicu naroda”, istakao je Bogdanović.

Kako kaže, uzaludna je bila svaka borba i svaka žrtva ako crnogorske institucije nisu čiste i oslobođene od kriminala i drugih nedozvoljenih uticaja.

“U to ime, još jednom svim građankama i građanima naše Crne Gore srdačno čestitam 13. jul, Dan državnosti. Nek je vječna Crna Gora”, poručio je Bogdanović.

Camaj: Kreiramo budućnost jednakih prava i mogućnosti svih građana Crne Gore

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj (Albanski forum) čestitao je 13. jul – Dan državnosti Crne Gore svim građankama i građanima.

“13. jul je datum sa dubokim istorijskim značenjem za Crnu Goru i njene građane počev od Berlinskog kongresa davne 1878. zajedno sa 1941. kao simbolom borbe i otpora naroda Crne Gore”, istakao je Camaj u čestitki.

Pred nama je, dodaje, novi, suštinski put na kojem, svi zajedno, kreiramo budućnost jednakih prava i mogućnosti svih građana Crne Gore kao ravnopravne članice EU porodice.

“Neka nas i ovaj praznik podsjeti na zaloge predaka za dobrobit nas i naših potomaka. Srećan Dan državnosti svim građankama i građanima Crne Gore”, zaključio je Camaj.

Popović: Da svakodnevno radimo za dobrobit svih građana

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović navela je da u ime Skupštine Crne Gore i u svoje ime građankama i građanima Crne Gore čestita Dan državnosti.

“Uvijek se s ponosom prisjećamo hrabrosti i odlučnosti naših predaka koji su, vođeni idejom slobode, ustali protiv okupatora i stali rame uz rame u borbi za dostojanstvo, pravdu i nezavisnost. Njihova žrtva i snaga duha ostaju temelj na kojem gradimo današnju Crnu Goru kao modernu, demokratsku i evropsku”, rekla je.

Kako dodaje,  ovaj datum ne podsjeća nas samo na istorijske događaje, već nas obavezuje da svakodnevno radimo za dobrobit svih građana, u duhu slobode, međusobnog poštovanja i zajedništva.

“Neka 13. jul bude podsjetnik da su najvrijednije vrijednosti one koje nas ujedinjuju i okupljaju, ljubav prema domovini, odlučnost da čuvamo mir i volja da gradimo državu u kojoj ima mjesta za sve, bez podjela. U to ime, još jednom svim građankama i građanima čestitam Dan državnosti”, zaključila je Popović.

Jakić: Dan državnosti simbol naše borbe za slobodu i čast

Predsjednik Opštine Šavnik, Jugoslav Jakić, čestitao je praznik u svoje ime i u ime opštine.

On je rekao da je ovaj datum simbol naše borbe za slobodu i čast onih koji su se kroz vjekove usudili da stanu na prvu liniju odbrane slobodarskih ideala i podsjeća nas da se dostojanstvo i pravo na odlučivanje o sopstvenoj sudbini nikada ne dobijaju olako, već se zaslužuju.

“Naša obaveza je da duh 13. jula nosimo ne samo u sjećanju, već i u djelima. Da gradimo Crnu Goru po mjeri svih njenih ljudi, pravednu, stabilnu, modernu i slobodnu. Da njegujemo ono što nas povezuje, a s poštovanjem čuvamo razlike koje nas obogaćuju”, istakao je Jakić.

U ovom duhu, zaključuje, neka Dan državnosti bude prilika da još snažnije radimo za dobrobit našeg Šavnika, naše zajednice i naše domovine.

“Da budemo dostojni onih koji su sanjali slobodu i u njeno ime davali najviše što su imali. Srećan Dan državnosti”, zaključuje Jakić u čestitki.

Čestitka Hrvatskog nacionalnog vijeća

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore svim građankama i građanima Crne Gore uputio je srdačne čestitke povodom Dana državnosti naše zajedničke domovine - Crne Gore, saopštio je predsjednik tog suda, Zvonimir Deković.

“Hrvatski narod u Crnoj Gori će i ubuduće djelovati na napretku Crne Gore kao multietničke i multikulturalne sredine te na boljitku svih njezinih stanovnika”, kazao je on.

Čestitka SUBNOR-a

Svim članovima i poštovaocima SOBNOR-a Crne Gore, i svim gradjanima Crne Gore, čestitamo 13. jul. dan ustanka crnogorskog naroda i Dan Dždržavnosti. Naše opštinske organizacije će u čast 13. jula organizovati posjete spomenicima iz naše revolucije u svojim sredinama, najavio je predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević.

“Za Crnu Goru i njene građane, 13. jul ima izuzetan značaj. Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma. Plamen borbe protiv fašizma i okupatora u Crnoj Gori buknuo je 13. jula 1941. god, kada je rukovodstvo Komunističke partije Crne Gore na čelu sa Ivanom Milutinovićem u Ćeliji Piperskoj donijelo odluku da se digne ustanak protiv fašizma. To je bio i znak da sa ostalim narodima Evrope i svijeta krećemo putem slobode, a protiv fašizma i nacizma”, naveo je Radojević.

Kaže da je 13. jul dan kada se sjećamo heroja i heroina koji su ustali protiv nacifašističkog okupatora i njihovih sluga, izvojevali slobodu, odbranili zemlju i naciju svrstavajući nas među zemlje pobjednice u Drugom svetskom ratu.

“Oslobodivši zemlju potvrdili su svoju posvećenost idealima nezavisnosti, pravde i ravnopravnosti. Dijeli nas 84. godine od kada su u rano jutro 13. jula 1941. godine pukle prve ustaničke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima, Brajićima, Čevu čime je otpočeo širom Crne Gore oružani ustanak. Za nekoliko dana se pod oružjem našlo 32.000 boraca koji su oslobodili skoro čitavu Crnu Goru, sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom. Već tokom prvog dana ustanka oslobodjena su mjesta Virpazar, Čevo, Rijeka Crnojevića i dio primorja od Miločera do Sutomora. U velikom dijelu Crne Gore gerilske borbe su tokom 14, 15 i 16. jula prerasle u opštenarodni ustanak. Danas se duboko klanjamo svim borcima protiv fašizma, kojih nažalost ima sve manje živih. Ne smijemo dozvoliti da se ove žrtve zaboravljaju i da se sa odlaskom poslednjih živih učesnika umanji njihov značaj. Onako kako se danas poslije toliko vjekova sjećamo naših junaka i slobodara, isto tako mi i naši potomci moramo obezbijediti da se u narednih 100, 200 i više godina održi istorijsko pamćenje na naše heroje antifašističke borbe i veliku cijenu koju su platili za slobodu svojih potomaka”, navodi Radojević.

Cijena života je, dodaje, najveća vrijednost od svih vrijednosti, ali trinajestojulski borci nijesu žalili svoje živote kada je u pitanju domovina i njena sloboda.

“Tako govoreći o trinajstojulskom ustanku poznati istoričar general Milija Stanišić kaže da je trinajstojulski ustanak znameniti dogadjaj slobodarske crnogorske epopeje, medjaš i prekretnica u istoriji Crne Gore, jedan od njenih najznačajnijih podviga. To je dogadjaj koji je uvrstio vrhunske vrijednosti Crnogoraca u svjetsku kulturnu baštinu. Ogromne su tekovine Trinajestog jula – tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore, koji svojom važnošću premašuje mnoge slavne dogadjaje iz prošlosti našeg naroda. Privilegiju da se uvijek i na svakom mjestu možemo pohvaliti da je naša država i naš narod pripadao antifašističkoj koaliciji i dao nemerljiv doprinos u slamanju fašizma zaslužuje vječnu zahvalnost svih generacija koje su stasavale i stasavaće poslije drugog svetskog rata. Hrabrost i junaštvo našeg naroda ostaće zapisano zlatnim slovima na stranicama istorije jugoslovenskih naroda. Možda je danas najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i falcifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu”, navodi Radojević.

Ovo nas, ističe, treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB, kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora što više i organizovanije raditi da daljoj edukaciji i promovisanju našeg antifašističkog pokreta i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja.

“Sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora treba da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog gradjanina, za bolju prosvetu, kulturu, zdravstvo, privredu. Da se nadamo da ni mi ni naši potomci nećemo morati da se za slobodu ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću, poštenjem, znanjem, radom i vaspitanjem i da ćemo za ove borbe imati zajedništvo, snagu i energiju onako kako su je imali naši slavni preci koji nas danas okupljaju oko slobodarskih spomenika i spomen obelježja. Naši časni preci su, kao i uvek, i u tom vremenu bili na strani slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom drugom vremenu, nije bilo lako. Otuda su žrtve koje smo podnijeli takođe ogromne. Tim žrtvama i njihovoj hrabrosti dužni smo slobodu koju danas imamo i zato im se, i danas, najdublje zahvaljujemo. U ovoj godini kada obelježavamo ovaj veliki jubilej – 84. godina od ustanka Crnogorskog naroda 13. Jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina temeljno i nepokollebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao tradiciju Crne Gore”, ističe.

Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika.

“Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo zaboraviti. I na kraju u ime SOBNOR-a Crne Gore čestitam naš najveći i najsvetliji praznik ustanički trinajesti jul 1941. godine i Dan državnosti Crne Gore”, zaključio je.

Izvor: RTCG