„Osnovno pravo građanina je da zna ko stoji iza i ko su vlasnici medija. Na taj način može da bude bolje informisan i kada se radi o neetičkom izvještavanju, on može da pronađe motiv za njega", kazala je ministarka.

Osnovno pravo svih građana je da znaju ko su vlasnici medija, a oni moraju biti transparentni kada je u pitanju proizvodnja medijskog sadržaja, kazali su učesnici konferencije "Medijski horizonti: Kako do transparentnosti, pouzdanosti i javnog interesa", koju je organizovala Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori.

Ministarka kulture i medije Tamara Vujović kazala je da nezavisni mediji doprinose jačanju povjerenja društva u medije.

„Osnovno pravo građanja je da znaju ko stoji iza medija, kao i ko su vlasnici. Na taj način može da bude bolje informisan, a kada se radi o neetičkom izvještavanju, on može da pronađe motiv za njega. Preduzeli smo niz koraka u cilju jačanja medijske regulative. Novim Zakonom o medijima predviđen je obavezan upis medija u evidenciju. Nju vodi nadležni resor i tu se upisuju podaci koji se odnose na ime, prezime osnivača medija, glavnog urednika i sve promjene evidentiranih podataka sa datumom izmjene“, rekla je Vujović, dodajući da nepostupanje povlači prekršajnu odgovornost.

Vujović je naglasila da se neobjavljivanjem impresuma, takođe "povlači prekršajna odgovornost".

Bakić: Finansijeri kontrolišu medije

Direktorica AMU Sunčica Bakić kazala je da „onaj ko finansira, taj kontroliše“ rad medija.

„Ono što vidimo na sceni Crne Gore je posljedica odluka koje je Crna Gora donijela još davno. Crnogorsko tržište je samo po sebi veoma izazovno, zbog toga što je veoma malo i izloženo regijskoj konkurenciji“, kazala je ona.

Napomenula je da medijsko vlasništvo može imati ekonomsku posljedicu, ali i potencijalni nelegitimni strani uticaj.

„Jasno je da u Crnoj Gori imamo stranog kapitala, koji ne mora da bude loš, ukoliko osnažuje scenu. Mi definitivno imamo subjekte koji program ne proizvode u Crnoj Gori, koji ne zapošljavaju lokalno stanovništvo, koji prodaju oglasni prostor van države, a to ima za posljedicu da Crna Gora gubi neke poreze, da građani bivaju uskraćeni za neku informaciju“, ocijenila je Bakić.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evropa Lejla Dervišagić kazala je da medijska pismenost izuzetno važna.

„Mediji treba da imaju transparentnost kada se radi o proizvodnji sadržaja, ali i vlasništvu medija. Imamo preporuke EU i Evropskog suda za ljudska prava. Cilj svih preporuka je da se osigura javnosti da mogu vjerovati medijima. Nema usklađene prakse u evropskim zemljama. Norveška ima Akt o vlasništvu medija. Njemačka ima Sporazum o medijima“, rekla je Dervišagić. Kazala je da je postojala incijativa u Bosni i Hercegovini da se napravi zakon o medijskoj transparentnosti i vlasništvu.

Vujović: Strani interes u Crnoj Gori nije samo ekonomski

Vujović je napomenula da su svjesni da strani medijski uticaj može imati negativan efekat na domaću medijsku scenu.

„Jasno je da taj strani interes u Crnoj Gori, ne može biti ekonomski. To su, uglavnom, politički ili neki drugi interesi“, ocijenila je Vujović.

Pojasnila je da prisustvo stranih medija ne mora nužno biti loše, ali da se domaći sektor mora osnažiti.

Bakić je naglasila da Crna Gora mora imati jake javne servise, „ali da oni predstavljaju jaku konkurenciju domaćim medijima“.

„Komercijalni mediji zarade jedva 15 miliona eura. I to govorimo o duplo manjem broju javnih servisa koji zapošljavaju duplo više ljudi nego u komercijalnom sektoru. Očekujemo jako puno od naših emitera, ali nijesam sigurna da im obezbjeđujemo sve uslove za tržišno poslovanje“, ocijenila je ona.

Dervišagić je istakla da pluralizam nije samo vlasništvo, već da on ima više aspekata.

„Studija kaže da je Crna Gora definisala medijski pluralizam u skladu sa preporukama koje se oslanjaju na primjere iz Slovenije i Velike Britanije“, rekla je.

Bakić je kazala da oglašivaći vrše uticaj na medije u Crnoj Gori.

„Ovo je zaista velika i kompleksna tema, ali mislim da je treba što ćešće otvarati. Početak rješavanja ovog problema se sastoji da ga sagledamo u svim njegovim dimenzijama i kompleksnosti...“, kazala je Bakić.

Podsjetila je da portali nijesu u nadležnosti Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Vujović je naglasila da mediji moraju imati ombudsmana i dodala da su „imali snažan porast ombudsmana u komercijalnim medijima“.

Satler: Postoji prostor za dodatan medijski napredak

Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je tekuća godina bila dobra za Crnu Goru, ali da postoji prostor za dodatan medijski napredak. Pojasnio je da je važno razgovarati o uticaju digitalizacija, ali i unapređenju medija.

„Globalni porast digitalizacije doveo je do toga da se brzo konzumiraju informacije. Iako je ovo otvorilo razne načine za konzumaciju sadržaja, to je sa sobom dovelo i određene probleme. Komercijalni pritisak i polarizacija medija su samo neki od njih. Medijski sektor je jako važan u rješavanju tih izazova“, rekao je on, dodajući da EU prati nivo slobode medija u Crnoj Gori.

Satler je naglasio da veoma važno kontinuirano pričati o medijskoj pismenosti.

„Drago nam je da vidimo da Agencija za audiovizuelne medijske usluge unapređuje nivo medijske pismenosti, koja je veoma važna. Medijska pismenost je nešto što se veoma često zaboravlja. Morate biti pažljivi koje medije 'konzumirate'“, istakao je Satler i naglasio da mediji moraju služiti javnom interesu.

Gabasi: Medijska pismenost podstiče društvo

Vršilac dužnosti šefa misije OEBS-a u Crnoj Gori, Đovani Gabasi kazao je da ova konferencija važna i dodao da ona obuhvata tri teme: medijsko vlasništvo, slobode i mehanizmi samoregulacije.

„U našoj saradnji sa Agencijom, radili smo na jačanju medijske pismenisti - prvo sa djecom u školama, a onda sa odraslima... Medijska pismenost podstiče ne samo novinare i medije, već cjelokupan dio društva, a to vodi ka odgovornijem izvještavanju i lakšem informisanju javnosti“, rekao je Gabasi. On je kazao da se Kodeks novinara/novinarki Crne Gore doradio 2016. godine u jednom „otvorenijem, inkluzivnijem procesu“. Kazao je da su priručnici pomagali novinarima kako da moderiraju onlajn komentare, kako da odgovorno pristupe govoru mržnje.

„Pored ostalog kako da izvještavaju o izbornim kampanjama, ali i da izađu na kraj sa informativnom zbrkom“, kazao je Gabasi.

Bošković: Važno je znati koji su najuticajniji mediji

Predsjednik Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge Branko Bošković je rekao da je to „institucija koja omogućava građanima da ostvare svoja prava, ali i da budu aktivni akteri u kreiranju sadržaja u Crnoj Gori“.

„Stranog vlasništva ima puno, i smatramo da je ovo jedan od većih problema u Crnoj Gori. Iammo obavezu javnosti da pokažemo ko su vlasnici medija... Ako želimo medije u koje će građani imati povjerenja, moramo znati ko su vlasnici, jer ako oni nijesu transparentni, to ne možemo očekivati od bilo koga drugog“, rekao je Bošković.

Istakao je da će Agencija doprinijeti jačanju samoregulacije i naglasio da mediji moraju unaprijediti interne procedure apropo tog pitanja.

„Neophodno je da znamo koje medije građani najviše prate i koji su najuticajniji. Neophodno je da znamo koji su to mediji - ko se najviše gleda i sluša, koji su sadržaji najpopularniji... Agencija je tu da da svoj doprinos da se mjerenje gledanosti uradi na što transprentniji način. Agencija je institucija koja uživa značajno povjerenje javnosti što smo potvrdili kroz više decenija rada...“, kazao je Bošković.

Istakao je da su njihovi partneri svi građani, mediji, kao i druge institucije sa kojima imaju saradnju.

,,Jedan partner je između ostalog i misija OEBSA. Konferencija je nastavak uspješne saradnje i očekujem da će se ona dalje nastaviti...“, kazao je.

Izvor: vijesti.me