Panel ,,Žene u ruralnom područjima – od podataka do donošenja odluka”, održan je danas u okviru Regionalnog Biznis foruma, koji se drugi dan održava u Centru za kulturu, u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, Privredne komore Crne Gore i Opštine Bijelo Polje.

Na panelu je bilo riječi o položaju žena u ruralnim područjima, a u fokusu su bile priče koje se tiču žena kao nositeljki ruralnog turizma.

Pomoćnica direktora Sektora statistike poljoprivrede, ribarstva, poslovnih statistika i životne sredine i šumarstva iz MONSTATA, Nataša Vojinović predstavljaći rezultate popisa poljoprivrede kazala je da je veći dio nositeljki poljoprivrednih gazdinstava starijih od 45 godina.

,,Jako je nizak udio nositeljki na gazdinstvima do 24 godine, vidi se struktura koja jasno govori da najviše ima nositeljki od 60 godina i više. Kada je riječ o podacima popisa poljoprivrede 2024. godine vezano za žene stoji da je ukupna radna snaga 53 421, od  toga ukupan broj žena na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima je 18 857. Bitno je da nas ima, doprinosimo poljoprivredi u najvećoj mjeri što je popis zabilježio, i na nama je dalje da radimo u ovom pravcu”, istakla je Vojinović.

Istraživač agencije DeFacto, Slaven Živković, kazao je da sa UNDP-om rade na jednom velikom projektu, a danas je iznio stavove iz istraživanja žena koje žive u ruralnim krajevima na sjeveru Crne Gore. Istakao da je da su formirali bazu od 324 ispitanice.

,,Iz istraživanja se može vidjeti da čak 60 % ispitanica iz ruralnih krajeva kaže da muškarci imaju donekle, ili čak u potpunosti veća prava od žena u Crnoj Gori. Da taj problem postoji čuli smo i u fokus grupama, zbog toga što ispitanice kažu da im je jasno šta je cilj, želja i da treba ići ka jednakim pravima i žene i muškarce, ali problem nastaje u tome što, kako je jedna učesnica u Beranama rekla, da bi trebalo da je isto ali da kod njih nije tako i da se razlika pravi od malih nogu, pa smo mi pokušali da uitvrdimo zašto je to tako. Oko 51% žena koje žive u ruralnim krajevima na sjeveru misli da muškarci prirodno imaju bolje liderske spospobnosti, i da bi oni trebalo da preuzimaju vodeće uloge u društvu”, naveo je Živković, između ostalog.

Ivan Marušić iz Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi, Prokletije, na današnjem panelu je kazao da dolazi iz organizacije koja je na terenu i prati ovu problematiku. Istakao je da ima pomaka i da sistem vidi i prepoznaje žene.

,,Ali, ruralnu ženu sistem slabo vidi, to je neki naš utisak. Naravno, postoji podrška sa lokalnog i nacionalnog nivoa, ali naravno da se treba još raditi na tome. Mi pokušavamo da utičemo kod donosioca odluka kako bi se ta podrška što više prilagodila ženi preduzetnici, i to je ključno. Idealno bi bilo kada bi se žene preduzetnice udružile, jer bi se taj glas bolje čuo. Dosta se govori o ženskom preduzetništvu, ali ta stvarna podrška ne dolazi i cilj ovog skupa je da i mi vidimo gdje su ti problemi i utičemo da se te promjene dese”, dodao je Marušić na današnjem panelu.  

Generalna direktorica Direktorata za ruralni razvoj, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Andrijana Rakočević na današnjem panelu je kazala da se mora raditi na infrastrukturi ukoliko se želi osnažiti žena.

,,Ministarstvo poljoprivrede je kroz IPARD program u fazi akreditacije Mjere 6 koja je namijenjena lokalnim samoupravama koje su nam ključne kako bi zadržali ženu na selu, one moraju imati sve ono što je iz te socijalne kategorije. Mora se obezbijediti putna infrastruktura, neka područja čak i nemaju internet, i to je sve nešto što ograničava povratak i zadržavanje mladih na selu”, zaključila je Rakočević.

Moderatorka današnjeg panela bila je konsultantkinja UNDP-a, Jelena Zvizdojević. 

U okviru foruma održan je i panel ,,Žene i zelena tranzicija - inovacija, turizam i budućnost rada. Panel je okupio liderke iz različitih sektora koje su podijelili iskustva o ženskom liderstvu 

Autorka: Eldina Bećirović

Foto: Vladimir Jelić