Okrugli sto i promocija Zbornika radova o književnom djelu Ćamila Sijarića ,,Magija pripovijedanja“ koji je priredio književnik Faruk Dizdarević, održan je danas u galeriji Centra za kulturu, u okviru Sijarićevih književnih dana.

Tom prilikom, Dizdarević je kazao da je Ćamil Sijarić bio pisac visokog stvaralačkog tempa, te je knjiga ,,Magija pripovijedanja“ peta po redu koju je posvetio ovom velikanu.

,,U ovom zborniku o književnom stvaralaštvu Ćamila Sijarića dati su tekstovi književnih kritičara raznih kritičkih teorija i metoda, sa namjerom da se njegovo djelo sagleda iz ugla različitih praksi tumačenja. Ćamil je veoma volio svoj rodni kraj. Pripovjedao je i pisao nezaboravne priče i pjesme o ljudima zavičajnog podneblja, a poznavao je istoriju tog kraja bolje nego svi istoričari. Ovaj izuzetni čovjek i pisac bio je erudita. Bilo da se Ćamila sjećam ili da čitam njegovu prozu i poeziju, čujem njegov  baršunasti glas i vidim živ njegov lik pred sobom. Kako je i rečeno, ove godine 6. decembra navršeno je tri i po decenije kako je iz ovog života otišao Ćamil Sijarić. Otišao je kao što odlaze sve markantne ličnosti i vrhunski stvaraoci jedne kulture. Ostavio je rag u sjećanju i brazdu u vremenu“, istakao je Dizdarević u svom obraćanju.

Dizdarević je kazao da je Ćamil u svom pripovijedanju čuvao leksičke, sintaksičke i akcenatske specifičnosti zavičajnog govora.

Djelima Ćamila Sijarića bavi se i književnik Petar V. Arbutina, koji je prije skoro 30 godina dobio nagradu ,,Ćamil Sijarić“ za neobjavljenju zbirku priča u Pljevljima.

,,Od tada, skoro već 30 godina ja se bavim Sijarićevim djelom, drago mi je što me je to, na neki način, pored svega što radim u životu, preporučilo ovoj manifestaciji i žiriju u kojem sam bio selektor za Srbiju. Drago mi je što sve ovo, posredno ili neposredno, ulazi u ideju o ovoj nagradi i što će na neki način učiniti Ćamila Sijarića više prisutnim u našem okruženju i čitalačkom interesovanju. Prije svega, mislim na generacije kojima je to promaklo zbog raznih okolnosti. Sijarić se više bavio tom čudešnošću života, i ja mislim da je to nešto što njegovu prozu čini neobično posebnom. On je tu čudesnost i magiju života podigao na jedan nivo univerzalne književne teme, zato on ne pripada samo ovom kraju“, kazao je Arbutina.

O Sijarićevom stvaralaštvu govorio je i književnik Kemal Musić, koji je kazao da čitajući njegova djela uvijek smo na relaciji između čovjeka i neba.

,,U poeziji Ćamila Sijarića često nailazimo na melanholičan prizvuk. Možda zbog toga što je rano ostao bez roditelja i što je život posmatrao sa bolne strane, ondje, kako je sam govorio, gdje treba staviti lijek i zaviti zavoj. Možda to dolazi otuda, kako je govorio Sijarić, što je cijeli vijek stajao na onom mjestu gdje stoje samo siročad. Književna kritika još uvijek nije do kraja istražila djelo Ćamila Sijarića. Pogotovo ne poeziju. Ali oni što su se bavili prozom i poezijom ovog velikog pisca uglavnom se slažu da djelo Ćamila Sijarića živi u znaku neprestanog preispitivanja paradoksalnosti prošlih vremena, bivših ljudi i vjerovanja“, naveo je Musić.

Musić ističe da je samo jednom u životu vidio Ćamila Sijarića u Godijevu.

,,Bio sam dječak i mislio sam da pisci žive tamo negdje. Da mi, obični smrtnici, ne možemo ni da ih vidimo, a kamoli razgovaramo sa njima. Zbog toga mi se Ćamil i učinio tako visok, tako nedostižan. Pa sam ćutao, samo, i gledao u njegovo sivo odijelo. U glatko, izbrijano, lice. Kasnije, pročitao sam sve što je napisao Ćamil Sijarić: romane, pripovijetke, putopise, poeziju“, zaključio je Musić.

Na okruglom stolu govorili su i Dijana Hadžizukić, Bogić Rakočević i dobitnik ovogodišnje nagrade ,,Ćamil Sijarić", Svetislav Basara. 

Autorka: Eldina Bećirović