Prekomjerna i neopravdana primjena antibiotika dovela je do pojave rezistencije odnosno, otpornosti mikroorganizama, što predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji svijetu, kazala je gostujući u emisiji “Tajne zdravlja” Radija Bijelo Polje, dr sci. med. Aleksandra Spurnić, specijalista infektolog, klinički asistent na Katedri za infektivne bolesti Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Ona je podsjetila da pojam antimikrobna rezistencija podrazumijeva otpornost bakterija na lijekove, te da je to svjetski a ne samo problem našeg regiona. Dodaje, da iako se na nivou Svjetske zdravstvene organizacije preduzimaju različite mjere da se taj probem riješi, ipak to nije lako.
“Zato što su i bakterije živa bića i imaju sklonost da se održe i prežive, tako da lako i brzo stiču otpornost i na najbolje antibiotike. Da bi se napravio jedan antibiotik potrebna je velika procedura. Trenutno je 20-30 supstanci u opticaju da bi mogli da postanu antibiotici, i ako u narednih 5-10 godina, samo njih pet to i uspije, mi ćemo biti srećni”, ističe dr Spurnić. Ona zapaža da nijesu samo pacijenti krivi za prekomjernu upotrebu odnosno, zloupotrebnu antibiotika.
“To je jedan multidiciplinarni problem koji obuhvata i ljekare koji neadekvatno prepisuju antibiotike, ali i veterinarsku medicinu, jer se u liječenju životinja koriste isti antibiotici koji se koriste i za liječenje ljudi. Antibiotska terapija je drugačija od drugih lijekova. Kad se primjenjujete kod jednog pacijenta utiče i na druge pacijente, sobzirom na to da može dovesti do rezistencije bakterije i imati problem kod liječenja drugih pacijenta, pa i čitave populacije. Tako npr., kod pacijenata sa temperaturom nijesu sve infekcije izazvane bakterijama, jer i virusi izazivaju infekcije, a antibiotici nijesu lijekovi koji se koriste za liječenje virusnih infekcija. Takođe, tempratura je nešto što se javlja i kod različitih imunoloških bolesti i hematoloških oboljenja, tako da nije svaka temepratura izazvana infekcijom, i nije svaka infekcija izazvana bakterijom, te neće kod svih pomoći antibiotska terapija. Antibiotici se primenjuju ponaosob kod svakog pacijenta, a uspjeh u liječenju zavisi od pacijenta, primjene adekvatne doze i dužini terapije. To znači da isti antibiotik često neće biti prepisan dvijema osobama sa istim zdravstvenim problemima, jer i drugi faktori utiču na izbor antibiotske terapije. Dr Spurnić apeluje da se antibitici ne uzimaju na svoju ruku, već da se u slučaju određenih zdravstvenih problema osoba javi izabranom ljekaru koji će preporučiti dalje dijagnostičke procedure, na osnovu kojih će se utvrditi opravdanost uzimanja antibiotika.
Repriza emisije “Tajne zdravlja” biće emitovana večeras na talasima Radija Bijelo Polje od 20:15
Autorka: Tanja Dangubić
