Predstavljen Agrobudžet za 2024 godinu, bjelopoljski poljoprivrednici nezadovoljni iznosom i brojem podsticajnih mjera

 Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, predstavili su danas mjere podrške iz Agrobudžeta za 2024. godinu poljoprivrednim proizvođačima iz naše opštine. Prezentaciji, koja je održana u sali SO prisustvovalo  je oko 120  bjelopoljskih poljoprivrendika,   koji su imali priliku da  postavljaju pitanja ali, i da daju sugestije.

Sredstva koja su Agrobudžetom opredijeljena za ovu godinu iznose nešto preko  75 miliona, a namijenjena su za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencije  na tržištu i  podršku mjerama ruralnog razvoja, kazao je  predstavnik Ministarstva  poljoprivrede, Ranko Bogavac.

“Na današnjem okupljanju bilo je pitanja i o seoskoj infrastrukturi, ko je to nadležan za popravljanje i održavanje mašina pa  smo im prezentovali novi projekat koji se zove “Gora” i IPARD šest program, gdje će korisnici biti lokalne samouprave  za te struktirne fondove da iskoriste za izgradnnju seoske infrastructure” kazao je Bogavac. Ističe, da su najviše nezadovoljstva pokazali malinari i oni koji otkupljuju njihove proizvode.

“Taj problem nije samo ovogodišnji nego on traje dvije godine kada je došlo do značajnog povećanja otkupne cijene u ovom kraju a kasnije hladnjačari nisu mogli po tim cijenama da realizuju te svoje proizvode. Stvoren je taj problem koji je ugrozio i hladnjačare i primarnu proizvodnju. Dosta je uloženog novca u ovaj sektor oko pet miliona, što u hladnjače što u primarnu proizvodnju na ovom dijelu Crne Gore, tako da su mnogi uzgajivači malina počeli da krče svoje zasade a sada  od Ministarstva traže reakciju u takvoj situaciji. Malinari su se žalili i da je budžet mali i da bi mjere mogle da budu više, sa čime smo i mi saglasni. Traže da bude to najmanje pet posto pa jedva bi pristali da bude tri posto od budžeta I da po svakoj mjeri bude premija veća. Bilo je i primjedbi na mjeru koja se odnosi na nabavku  sitne mehanizacije, za šta  je ove godine  opredijeljeno  300 hiljada eura, u odnosu bna 900 hilja eura lani.

Za razliku od  predstavnika Ministarstva koji tvrde da je agrobudžet povoljan  poljoprivrednici su na drugoj strani  nezadovoljni kako iznosom tako  i brojem podsticajnih mjera.

 “Ja sam poljoprivredni proizvođač koji ima deset krava i generalno sam nezadovoljan agrobudžetom sa 1, 33 i kada nam nude da će naredne godine biti 3 procenta, znači propali smo, a jedina firma u Crnoj Gori koja radi su seljaci, stočari, poljoprivrednici” kazao je Ljubo Mrdak.

I proizvođač maline Milisav Guberinić je nezadovoljan opredijeljenim srtedstvima.  On je istakao  da je do 1990 godine, prije usvajanja budžeta, predstavnici ministarstva su obilazili opštine, osluškivali potrebe poljoprivrednika, prezentirao bi se nacrt  a, kako je istakao, kada bi se dobila mišljenja određenih opštinskih sekretarijata i poljoprivrednika, on bio mijenjan, a što sada nije slučaj.

“Smatramo da se pravi gimnastika kada su u pitanju malinari i da su površine pod malinom uništene.Naše ministarstvo ne uvažava činjenice,  da bi ste podigli zdravi hektar maline potrebno je trideset hiljada eura, ako uništite hektar maline, izgubili ste taj novac, a porodicu, koja je tu i ostala zbog tih malina, ste doveli na Zavod za zapošljavanje” smatra Guberinić.

Sead Hodžić, čija se firma bavi servisom i nabavkom poljoprivrednih mašina, kaže das u se godinama unazad izdvajala značajna sredstva za tu namjenu.

“Mi smo do sada svake godine izlazili u susret poljoprivrednim proizvođačima i mogu slobodno reći, kreditirali proizvođače sa pedeset procenata dodatnih sredstava koje će im biti subvencionirano. Oni su mogli da dobiju mehanizaciju za vrijednost pedeset posto, a ostalih pedeset procenata kada im ministarstvo bude vratilo. Međutim, smatram da je ove godine ministarstvo neosnovano umanjilo tu mjeru, jer je prošle godine vladalo veliko interesovanje i smatram da je budžet trebalo povećati, a ne smanjiti” kazao je Hodžić. On je predstavnicima ministarstva pioljoprivrede sugerisao. “Onda kada je manji obim posla, ministarstvo da napravi anketu i pita poljoprivredne proizvođače koliko im je potrebno mehanizacije id a na osnovu toga imaju planiran budžet za narednu godinu” kazao je Hodžić.

 

Tekst:Vanja Šabanović

Foto:Vladimir Jelić