Čindrak: Za neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga zaprijećene kazne od dvije do petnaest godina (video)

Praksa i statistika pokazuju da je jedno od krivičnih djela koje se posljednjih godina najčesće procesuira u domaćem pravosudnom sistemu krivično djelo Neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, predviđeno članom 300 i 301 Krivičnog zakonika Crne Gore, kazao je advokat Kemal Čindrak.

Gostujući u emisiji “Besplatni pravni savjeti”, Radija Bijelo Polje, Čindrak je rekao da ta djela spadaju u krivična djela protiv zdravlja ljudi određenih našim Krivičnim zakonikom.

“Krivično djelo Neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga određeno je članom 300 i članom 301 Krivičnog zakonika. Član 300 je vezan za osnovno krivično djelo, za koje je nadležan Viši sud, a član 301 je jedan malo blaži oblik koji govori o omogućavanju uživanja opojnih droga, pa je samim tim blaža kazna, a za ovu vrtsu krivičnog djela nadležni su osnovni sudovi”, saopštio je advokat Čindrak, dodajući da su krivična djela neovlašćenog držanja i stavljanja u promet opojnih droga u manjoj mjeri regulisana Zakonom o prekršajima.

Član 300 Krivičnog zakonika Crne Gore, kako je naveo Čindrak, kaže da “Ko neovlašćeno proizvodi, prerađuje, prodaje ili nudi na prodaju ili ko radi prodaje kupuje, drži ili prenosi ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi način neovlašćeno stavlja u promet supstance koje su proglašene za opojne droge ili biljke koje sadrže takve supstance, kazniće se zatvorom od dvije do deset godina”.

“Primjećujemo da je u svakom od ovih elemenata ključan element prodaje, koji je vezan i za druga neka krivična djela. Treba dokazati tu prodaju, što može biti jako teško i problematično, tako da se tužilaštvo, sud, kao i mi advokati baziramo upravo na ovaj element. Jer, da pojasnim, ko drži i posjeduje opojne droge, ne znači da se radi o tom krivičnom djelu, jer se mora dokazati ta prodaja. Ona se često hipotetički predstavi i na kraju se veoma često taj element bez dokazivanja pretpostavlja, a mi advokati se često bunimo zbog toga, ulažemo žalbe, dolazimo do Apelacionog suda, redovnim, pa čak i vanrednim pravnim ljekovima...To u svakom slučaju za sigurnost pravnog sistema nije dobro, jer se ona ne može pretpostaviti”, naveo je advokat Čindrak.

Uglavnom, kako je rekao Čindrak, sud smatra da, ako se radi o većoj količini opojnih droga, da je ona namijenjena prodaji.

“Ukoliko je ta količina opojnih supstanci izdijeljena na više parcijalnih zamotuljaka, pretpostavlja se da je namijenjena za prodaju. Međutim, tu se javlja jedna dilemu, da li je to sav dokaz”, dodao je on.

 Što se tiče zapriježćenosti kazne, ona je određena zakonom od dvije do deset godina u članu 300, stav 1 u njegovom osnovnom obliku.

“Mi dalje imamo razradu ovoga člana kroz druge stavove, sve do stava sedam, u kojem se kaže da se opojna droga obavezno oduzima i uništava, što se radi komisijski i zapisnički. Stav drugi jeste jedan kvalifikovani oblik, koji kaže da ako se unesu u Crnu Goru supstance koje su proglašene za opojne droge ili biljke koje sadrže takve supstance, kazniće se zatvorom od dvije do dvanaest godina. U trećem stavu se kaže  da onaj koji je organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika, kazniće se zatvorom od tri do petnaest godina,  a ta kazna je i za one koji  kada se prodaje maloljetnicima, duševnim bolesnicima... Veoma interesantan je stav pet, koji govori da se činilac djela koji otkrije od koga nabavlja drogu može osloboditi od kazne, međutim ovaj stav se i ne upotrebljava ili se veoma rijetko upotrebljava, a ni mi  jer mi advokati ne insistiramo kod stranaka za tako nešto, znajući da može prozvesti još teže posljedice”, naveo je advokat Čindrak.

Pored ovog osnovnog djela, Čindrak je još jednom napomenuo primjer krivičnog djela - omogućavanje uživanja opojnih droga.

“Skoro sva lica se brane da je ta opojna droga namijenjena za njihovu ličnu upotrebu. Ukoliko bi se ta okolnost I dokazala, onda ne potpada pod ovu vrstu krivičnog djela, nego bi bio neki prekršaj ili nešto drugo”, podvukao je Čindrak.

 Što se tiče same vrste opojnih droga i psihoaktivnih supstanci koje se pronalaze i za koje se sudi, praksa pokazuje da se najčešće radi o indijskoj konoplji, marihuani, kao i skanku, kao jednom od najboljih djelova marihuane.

“Pored marihuana, u toj hijerarhiji bi bio heroin, koji se smatra u narodu kao teža droga, iako zakon ne reguliše blaže ili teže droge. Takođe, imamo kokain, ali I razne tablete”, kazao je Čindrak.

Kazao je i da se često pojavljuju recidivisti, oni koji ponovo izvršavaju krivično djelo i tada je kazna mnogo veća.

Ipak, poručuje da je prevencija ključna u borbi protiv ove pošasti, te da je neophodno da se u taj process uključe sve institucije sistema.

Inače, Čindrak se bavi pravosuđem još od 1989. godine, u advokaturi je posljednih 22 godine, a prije toga je prošao i druge procedure, bio je i sudija osnovnog suda u Đakovici šest, sedam godina.

 

 

AUDIO SNIMAK EMISIJE

 

Autorka: Sanja Dulović

Foto i video: Vladimir Jelić

Tonska realizacija: Milan Knežević

Audio obrada: Sanida Kajević