Knjige „Bijela kula“ i „Akovski šehidi“, autora Hajrudina Lula Mekića promovisane su večeras u bjelopoljskom Centru za kulturu.
O Mekićevim književnim djelima govorili su profesor Draško Došljak i književnici Kemal Musić i Šefka Begović-Ličina.
Govoreći o Mekićevim romanima, književnica Šefka Begović-Ličina je kazala da žal za rodnim krajem, roditeljima, porodicom i prijateljima Mekić upakovao u svoje knjige, pružajući čitaocu originalne slike napisane perom o suživotu, ljubavi i svemu što je čojstveno.
“Ova bjelopoljska čaršija i sokaci su oživjeli u njegovim pričama, kao i zapostavljeni običaji ljudi.On je sa ruševina džamija i crkvi jednako obrisao prašinu i ne da im da se zaborave” istakla je Begović-Ličina.
Književnik Kemal Musić je istakao da se Lule Mekić “odužio svojoj čaršiji perom i hartijom” te daje sve ono što polako nestaje i što se zaboravlja sadržano u njegovim djelima.
“Ne dozvoljava on da se zaborave gornjomahalski sokaci,bjelopoljska stara čaršija, dobri komšijjski i međunacionalni odnosi. Ne dozvoljava da se ugasi živi jezik nekadašnjeg Bijelog Polja i kao što je stara čaršija ostala zabilježena na slikama i grafikama Rasima Hadrovića Polimskog, tako će u knjigama Lula Mekića ostati običaji, način života, jezik, um i nam nekadašnjeg Bijelog Polja” istakao je Musić.
Motivi za roman „Akovski šehidi“ su motive iz 18. vijeka, a kako je kazao profesor Došljak, istorijski romani kao takvi moraju da donesu autentični period u istoriji koji je postavljen u stvarnom mjestu i oslikaju duh datoga vremena.
“I sam zaplet u njima je kombinacija stvarnih i izmišljenih događaja pri čemu pisci obraćaju pažnju da dijalog, ponašanje, maniri, socijalni uslovi i problem sa kojima se junaci srijeću, budu u skladu sa vremenom koji opisuju. To dobro zna Lule Mekić i to dobro potvrđuje svojim novim romanom” istakao je Došljak.
Hajrudin Lule Mekić živi i stvara u Njemačkoj, a kako je kazao, sada od kako je u penziji, može više da se prepusti pisanju.
“Prošlost je kao retrovizor u autu, potrebno je ponekad pažljivo pogledati, ali ne dugo, da nebismo izgubili ono što je ispred nas. Može se biti napredan i kulturan u savremenom smislu ali da se vjersko dalje voli i čuva. Može se bit ii patriota, a da se očuva vjekovna tradicija doma,komšiluka, starih običaja i navika i ma gdje se nalazili na ovoj planeti do mi porodicu ne smijemo zaboraviti” istakao je autor.
Odlomke iz knjiga kazivala je glumica Bjelopoljskog pozorišta Slađana Merdović, a moderator večeri bio je rukovodilac Narodne biblioteke, Edin Smailović.
Književno veče organizovao je Centar za kulturu „Vojislav Bulatović-Strunjo“.
Autorka: Vanja Šabanović
Foto i video: Vladimir Jelić
www.radiobijelopolje.me
