Okrugli sto na temu “Kulturno – umjetnička i prosvjetna društva – ljepša strana zavičajne istorije”, a na kojem su učestvovali bibliotekari iz sedam crnogorskih i srbijanskih gradova, održan je danas u galeriji bjelopljskog Centra za kulturu.
Značaj kulturnih društava ogleda se u prvenstveno u afirmisanju brojnih značajnih ličnosti, koje su dale veliki doprinos razvoju kulture određenog podneblja, istakao je rukovodilac Narodne biblioteke u Bijelom Polju, Edin Smailović.
“Zahvaljujući društvima koja se bave kulturom i tradicijom, danas znamo za neke važne ljude, koji su ponikli upravo u malim sredinama. Kod nas, između dva svjetska rata, djelovala su dva veoma zanimljiva kulturno – umjetnička i prosvjetna društva – Gajret i Sloga, kroz koja su prošli mnogi značajni građani Bijelog Polja, kao što su Rifat Burdžović, Ćamil Sijarić, Risto Ratković. Sa druge strane, kulturno – umjetnička i prosvjetna društva, koja su nastala poslije Drugog svjetskog rata, najbolji su ambasadori naših sredina”, kazao je Smailović.
Govoreći o funkcionisanju bjelopoljske biblioteke, Smailović je rekao da je Opština uvijek imala sluha za njene potrebe, ali da ipak treba više ulagati u ustanove koje se bave kulturom.
“Najskuplje je neznanje, a biblioteke su tu da šire znanje, zato se nadam da će naš položaj biti sve bolji i bolji”, rekao je Smailović, dodajući da očekuje da će današnji okrugli sto rezultirati i nekom novom saradnjom.
Biblioteke imaju veoma važnu ulogu u dijelu kulturnog uzdizanja, edukovanja, podsticanja duhovnog života ljudi na jednom prostoru, a njihovo povezivanje i umrežavanje dovodi do boljeg i efikasnijeg djelovanja, smatra predstavnica biblioteke “Vuk Karadžić” iz Prijepolja, Hadija Džigal-Kriještorac.
“Biblioteke baštine istoriju, a u tom smislu najznačajniiju su zavičajni fondovi, koji se bave prikupljanjem takve građe. Ipak, biblioteke su kroz vrijeme bile i veliki oslonac procesu obrazovanja, zato što su se u njima skupljale knjige iz kojih su ljudi sticali nova znanja.Tako da možemo značaj biblioteka posmatrati dvostruko – potpora obrazovanju i sjedište kulturnih dešavanja i okupljanja”, pojasnila je Džigal-Kriještorac.
Direktorica Narodne biblioteke “Stevan Samardžić” iz Pljevalja, Đina Bajčeta, kazala je za Radio Bijelo Polje, da je ovakvo okupljanje pravi način za ramijenu iskustva.
“Biblioteka “Stevan Samardžić” dala je veliki doprinos razvoju kulturnog nivoa Pljevalja, ali i drugih gradova Crne Gore. Sve što je vezano za kulturu jednog grada otkriva se na ovakvim susretima i radujem se svakom novom druženju sa mojim kolegama. Prezentovali smo sve ono što je postojalo u našem gradu, jer su Pljevlja zaista bila jedan od regionalnih centara razvoja kuluture”, kazala je Bajčeta.
Upostavljanje saradnje između biblioteka Srbije i Crne Gore svakako bi bilo poželjno za realizaciju brojnih projekata i razmjenu bibliotečke građe, smatra predstavnica biblioteke “Dositej Obradović” iz Novog Pazara, Azra Biševac.
Kulturno – umjetnička i prosvjetna društva najzanačniji su čuvari istorije i kulture, a danas su lijepu stranu svoje zavičajne istorije predstavile biblioteke iz Pljevalja, Rožaja, Novog Pazara, Prijepolja, Obrenovca, Kragujevca, kao i Bijelog Polja.
Autorka: Sanja Čujović
Foto: Vladimir Jelić
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
