Promocija knjige ,,Bihor-antropološka proučavanja“, autora Milana Bulatovića, održana je večeras u galeriji Centra za kulturu.
Knjigu čine poglavlja koja se odnose na geografsko, regionalna područja Bihora, najstariju prošlost ljudi na ovom prostoru koji datiraju iz doba Neolita, do savremene istorije, periodu petovjekovne vladavine Rimljanja, dolasku Slovenskih plemena, vladavini Nemanjića, Vojislavljevića, petovjekovne vladavine Osmanskog carstva, trogodišnjeg Austro-ugarskog ropstva, vremenu SFRJ, i naravno vladavini nezavisne Crne Gore.
,,Kao dijete slušao sam o Bihoru, i kasnije dok sam bio u vojsci zvali su me Bihorac, ali nijesam znao ništa o tom kraju. Dok sam studirao zainteresovao sam se za to područje, više godina istraživao, ali sam zadoovljan jer sam, koliko su mi dozvoljavali istorijski izvori ipak prikupio mnogo podataka, koji još uvijek nijesu potpuni“, kazao je za Radio Bijelo Polje, prosvjetni savjetnik za istoriju, autor knjige, profesor Milan Bulatović, dodajući da njegova, i prethodne generacije su veliki dužnici ovom kraju.
Bulatović je istakao da je proučavao punih 20 godina, kako bi prikupio sve potrebne podatke koji će služiti brojnim generacijama.
O knjizi je govorio profesor Sabahudin Mekić, koji je kazao da je autor napisao knjigu koja je značajna za Bihor, Crnu Goru, ali i za širi region.
,,Rad je zasnovan na pouzdanoj i potpuno sagledanoj dosadašnjoj literaturi o Bihoru. Rukopis Milana Bulatovića predstavlja hronološki i tematski zaokruženu monografsku cjelinu, gdje su prikazani i objašnjeni istorijsko demografski procesi od davnina do danas“, kazao je jedan od recenzenata knjige, istoričar Žarko Leković.
Prisutnima je svoje viđenje o knjizi predstavio i književnik i publicista Fehim Kajević, koji je naglasio da je promovisana knjiga izuzetno dragocjena, u kojoj je na hiljade istinitih podataka, koji će sigurno u budućnosti poslužiti mnogim istoričarima.
Moderator je bio Edin Smailović.
Knjiga je objavljena u izdanju bjelopoljskog Centra za djelatnosti kulture ''Vojislav Bulatović – Strunjo“.
Autorka i foto: Eldina Idrizović
