U okviru projekta ,,Kulturno nasljeđe Muslimana u Crnoj Gori“, čiji je nosilac Lejla Bektašević, večeras je promovisana monografija ,,Bjelopoljske muftije“, autora Rafeta Mulića i Edina Smailovića, u galeriji Centra za kulturu.
Knjiga o četvorici bjelopoljskih muftija otkriva važan a nedovoljno poznat segment prošlosti, kroz dokumenta, fotografije, i novinske članke govori o njihovom životu, radu i uticaju.
,,Posebno nam je bio interesantan period od 1912. do 1945. godine, pa smo iz tog razloga u knjizi obuhvatili muftije iz tog pomenutog perioda, i naravno zbog raspoloživog materijala. Ovim istraživanjem bavimo se dosta dugo, ali mogu reći da je knjiga plod jednogodišnjeg rada“, kazao je za Radio Bijelo Polje, profesor istorije Edin Smailović.
Prema riječima Smailovića, četvorica muftija o kojima su ispisane strane u knjizi bili su izuzetno obrazovani, škole su završili u Istanbulu, govorili više jezika i na svakom polju bili aktivni.
Jedan od autora, profesor Rafet Mulić kazao je da se ovom temom do sada niko nije bavio, a da u periodu koji je zastupljen u knjizi posao muftije u Bijelom Polju obavljali su Jusuf Delević, Salih Mulabegović, Mustafa Salihbegović i Harun Lamežević.
,,Veoma sam ponosna na sve aktivnosti koje su postignute tokom realizacije projekta, a posebno što sam dio realizacije ove monografije. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli realizaciji projekta“, kazala je nosilac projekta Lejla Bektašević.
Kako su istakli autori monografije, četvorica muftija imali su veliki uticaj u društvu, i smatrali su se važnim ličnostima u životu muslimanske zajednice. Ni ružna dešavanja poput zločina, iseljavanja, ratova ali ni ona lijepa kao što su Gajret, Merhamet i Sloga nijesu mogli proći a da onaj koji je obavljao muftijsku službu ne učestvuje u njima.
Efendija Jusuf Delević bio je muftija još u osmanskom periodu. Bio je veliki protivnik iseljavanja muslimanskog stanovništva, a podatak iz monografije koja je večeras promovisana, govori da je 1912. godine u Bijelom Polju prvi put osnovan Crveni krst, i da je njegov prvi predsjednik bio muftija Delević.
Muftija Salih Mulabegović bio je imam u selu Kanje, zatim u Nedakusima, gdje poslije te službe biva postavljen za imama Hadži Hanušine gradske džamije. Pretpostavlja se da se njegov mezar nalazi sa nedavno otkopanim ostacima mezarja na rekonstrukciji gradskog trga.
,,Ono na šta smo izuzetno ponosni u dijelu pisanja o muftiji Salihu Mulabegoviću, jeste dokument koji potvređuje da je bio muftija, a ne kao što je negdje navođeno da je bio hodža“, istakao je Smailović.
Mustafa Salihbegović jedan je od četvorice muftija u Bijelom Polju u periodu od 1912. do 1945. godine. Službu je obavljao u tri države: Osmanskom carstvu, Austrougarskoj monarhiji i Kraljevini Jugoslaviji. Službovao je u Konjicu, Bijelom Polju, Beogradu i Visokom. Muftija Salihbegović vjerovatno je funckiju muftije u Bijelom Polju obavljao do 1925. godine.
Pored Salihbegovića, četvrti bjelopoljski muftija bio je Harun Lamežević, kojem je pripadalo posebno mjesto u vjerskom životu muslimana sa ovih prostora. Veoma mlad stupio je na dužnost imama u Bijelom Polju. On se među prvima usprotivio progonu bjelopoljskog pravoslavnog stanovništva. Bio je aktivan u društvenom i kulturnom životu grada. Od 1925. godine postavljen je za muftiju okruga Bijelog Polja.
Projekat ,,Kulturno nasljeđe Muslimana u Crnoj Gori“, čiji je pokrovitelj Savjet Muslimana Crne Gore, finansijski je podržan od strane Fionda za zaštiutu i ostvarivanje manjinskih prava.
,,Autorka i foto: Eldina Idriozović
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA VEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
