Održavanjem tribine ,,Bosanski jezik i Bošnjaci – društvena realnost i perspektive u Crnoj Gori“, obilježen je Međunarodni dan maternjeg jezika, večeras u galeriji Centra za kulturu, u organizaciji Bošnjačkog vijeća Crne Gore.
Prema posljednjem popisu 2011. godine, Bošnjaci su treći narod po brojnosti u Crnoj Gori, Bosanski jezik je na trećem mjestu po broju govornika, a ukupan broj pripadnika ove jezičke zajednice iznosi 37 hiljada, saopšteno je na večerašnjoj tribini.
Moderator programa, profesor Suljo Mustafić, kazao je da je Bosanski jezik danas realna popisna, statistička i Ustavna kategorija u Crnoj Gori, dodajući da i pored određenih manjkavosti, postoji Ustavna norma i zakonska regulativa koja otvara mogućnost implementaciji prava na korišćenje maternjeg jezika i književnosti Bošnjaka u školstvu, medijima i javnoj komunikaciji.
O istoriji i kontinuitetu Bosanskog jezika, govorio je direktor Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, dr Alen Kalajdžija, koji je čestitao Međunarodni dan maternjeg jezika, i kazao da svaki pojedinac i pripadnik određene zajednice ima pravo na elementarnu ljudsku slobodu, koja se ogleda u tome da se svako može koristiti svojim maternjim jezikom.
,,Bosanski jezik je istorijska, komunikacijska, i kulturna činjenica, i sastavni je dio identiteta prvenstveno Bošnjačkog naroda, pa tako ni jedna zajednica ne može opstati bez svog maternjeg jezika“, istakao je Kalajdžija.
O primjeni i nastavnom procesu Bosanskog jezika u školama, govorio je profesor Zejnel Klimenta, koji više od 20 godina predaje u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori.
On je kazao da zahvaljujući političkom organizovanju i stalnom radu predstavnika ovog naroda, Bosanski jezik je uvršten u Ustav Crne Gore, ističući da na tu činjenicu trebaju biti ponosni svi pripadnici ovog naroda, i govornici pomenutog jezika.
Postupak zaživljavanja Bosanskog jezika dešava se i u Srbiji kod Bošnjaka na prostoru Sandžaku, pa je o tome govorio profesor Sead Šemsović, ispred Bošnjačkog nacionalnog vijeća Srbije koje je u posljednijih deset godina uspjelo da sprovede sistem obrazovanja na Bosanskom jeziku na pomenutom području.
,,Bošnjaci u Srbiji, u okviru svog vijeća uspjeli su da 2004. godine održe prvi čas Bosanskog jezika. Od tada počinje i uvođenje jednog izbornog predmeta, a 2013-2014. školske godine uvedeno je kompletno obrazovanje na Bosanskom jeziku na prostoru Sandžaka, kao i udžbenici za predmet ,,Bosanski jezik sa elementima nacionalne kulture“, koji su zvanično odobreni od strane Zavoda za udžbenike Republike Srbije“, istakao je Šemsović.
Navedeno je da pripadnici Bošnjačkog naroda imaju specifičnu kulturu, tradiciju, istoriju, književnost, a perspektiva je da sve što je zajedničko treba njegovati, braniti i zastupati na najbolji način, ne ugrožavajući nikoga, niti ulazeći u tuđe – a čuvati svoje.
Pored pomenutih stručnjaka i predavača iz oblasti Bosanskog jezika, prisutni su bili i pjesnik, pisac i esejista, saradnik na Institutu za jezike, profesor Hadžem Hajdarević, direktor muzeja ,,Ras“ u Novom Pazaru, dr Fuad Baćićanin, i vijećnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća na Filozofskom fakultetu u Sarajevu ,naučni saradnik na Institutu za jezike Univerziteta u Sarajevu, doc. dr Jasmin Hodžić.
Nakon održane tribine, predstavnici Bošnjačkih vijeća Bosne i Hercegovine, i Srbije, uručili su kao poklon – knjige, predsjedniku Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Mirsadu Džudževiću, kako bi upotpunili biblioteku ovog vijeća, knjigama na Bosanskom jeziku.
Organizator programa Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori predstavlja organizovanu instituciju manjinske samouprave Bošnjačkog naroda, utemeljenu na Ustavnim i zakonskim rješenjima, čiji je djelokrug usmjeren na očuvanje nacionalnog, vjerskog, jezičkog i kulturnog identitea ove nacionalne zajednice.
Autorka i foto: Eldina Idrizović
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA VEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
