Malinarstvo je kod nas na prekretnici, jer su ljudi zbog loših iskustava od prošle godine izgubili motiv da se bave ovim poslom, ali u ovoj godini biće mnogo povoljniji i agro-ekološki uslovi, ali i otkup, kazao je za Radio Bijelo Polje,  agronom mr Dejan Zejak.

“A ono što je malinarima možda i najvažnije, jeste ta cijena otkupa, koja je sada negdje oko 1,25 eura, a postoji mogućnost da ona bude i veća, što će svakako odgovarti plantažerima”, podvukao je Zejak.

On je kazao da je jako važno da se proizvodnja maline posmatra kao dodatni porodični posao, jer, kako je naveo, podrazumijeva angažovanje cjelokupnog gazdinstva, tako da je isplativa na površini od oko 50 ari.

“Kod nas postoje veće plantaže, ljudi imaju i jedan ili dva hektra maline, međutim, angažujući radnu snagu, ulagajući lična dodatna sredstva, oni budu u situaciji da ostvare neku minimalnu dobit ili budu na granici rentabilnosti. Zato je bolje baviti se proizvodnjom plodova na manjim površinama, i zbog kvaliteta i zbog prinosa, jer jedino na taj način, a uz pravilnu agro-tehniku,  navodnjavanje, primjenu sredstava za zaštitu bilja, mogu očekivati uspješno bavljenje, ne samo ovim, već svim poslovima u poljoprivedi”, poručio je mr Zejak.

Predsjednik Regionalnog savjeta za jagodasto voće, Dejan Zejak, osvrnuo se i na istorijat gajenja jagodastog voća u Crnoj Gori i u Bijelom Polju, te napomenuo da ono datira još od sredine 60-ih godina, kada je u našem gradu postojala zadruga, koja je inicirala plantažna gajenja maline.

On  je podsjetio i da je 2000. godine u Bijelom  Polju sproveden veliki projekat Ministarstva poljoprivrede, Meduze Kop i Montenegro banke, u okviru kojeg je zasađeno oko 60-70 hektara maline.

“Međutim, očigledno da je došlo do propusta u pojediniom koracima, jer projekat nije dao očekivane rezultate”, naveo je mr Zejak.

Agronom Zejak je napomenuo i da je prije nekoliko godina i jedna firma iz Bijelog Polja pokušala da oživi malinarstvo u našem gradu.

“Imala je i određeni program , ali se pokazalo da je nedostatak sadnog materijala najveći problem, prepreka koja nije mogla da se prevaziđe. Ali, zahvaljujući našoj susjednoj opštini, Prijepolju, gdje ima oko 500 hektara maline, taj način poljoprivredne proizvodnje se polako prelio u našu opštinu”, kazao je Zejak.

Kako je saopštio, Crna Gora ima jako male površine pod malinom, nekih 150 hektara, ali samo Bijelo Polje ima preko 100 hektara maline, a uslovi za proizvodnju ovog voća, kao i jagode, a u budućnosti i borovnice, su odlični, jer su klima, zemljište, bogatstvo voda, nadmorska visina idealni za razvoj jagodastog voća, koje je i perspektiva Bijelog Polja.

Autorka: Sanja Čujović

Foto: Vladmir Jelić 

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

BEZ SAGLASNOSTI REAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE