Predstavljanjem izložbe Crnogorska pozorišna povijest, autorke Slavojke Marojević, urednice izdavačke djelatnosti Nikšićkog pozorišta, otvoren je 49. Festival dramskih amatera Crne Gore.
Na 13 panoa tekstom i fotografijom, faktografski su prezentovali razvojne faze pozorišne umjetnosti u svim pozoršnim kućama u našoj zemlji.
Bogato teatarsko stvaralaštvo u Crnoj Gori, svi usponi i padovi od antičkih dana, srednjeg i novog vijeka, do danas, kako je kreatorka postavke istakla za Radio Bijelo Polje, sabrala je na panoima.
„Svaki je priča o pozorišnom životu predstavljenog grada, a skupa čine skladnu mozaičnu cjelinu o pozorišnom trajanju na ovim prostorima. U redakciju izdavačke djelatnosti Nikšićkog pozorišta, posredstvom elektronske pošte ili neposrednom dostavom, slivalo se na stotine stranica teatrološke, arhivske i muzejske građe i isto toliko fotografija. Uz taj materijal sa terena obrađeno je još nekoliko hiljada stranica, 16 teatroloških naslova i drugih stručnih publikacija, što govori o razvoju dramske umjetnosti na ovim prostorima“, izdvojila je ona.
Time se je, kako je naglasila, otvorilo čitavo zapreštano blago, koje je analitičkom metodom selektovano, faktografski obrađeno u rukopisu kao narativni dio izložbe, koju prati oko 150 fotografija. Cilj izložbe je da ukaže na potrebu da pozorišnu umjetnost treba organizovanije pratiti i izučavati, budući da u Crnoj Gori još uvijek ne postoji pozorišni muzej ili institut, objasnila je Marojević.
„Angažovali smo i stručne konsultante: akademika Sretena Perovića, reditelja Blagotu Erakovića, profesora na Fakultetu dramskih umjetnosti Darka Antovića, publicistu Luku Milunovića, arhivske i muzejske stručnjake - Jasminu Rastoder, Zoricu Mrvaljević, Luciju Đurašković, Vasilija Marojevića, dramske pregaoce - Dragišu Simovića, Miša Koraća, Izeta Malabegovića i Slavka Sandića, čiji su savjeti bili od neprocjenjivog značaja u obradi i pripremi materijala“, ispričala je urednica izdavačke djelatnosti Nikšićkog pozorišta.
Na ovaj način, dodaje ona, scenski kreativni čin sačuvaće od zaborava i ojačati svijest o značaju pozorišta, a teatar dodatno približiti publici. Izložba je spomenar pozorištu i predstavlja pravi kulturološki vremeplov, zaključila je autorka izložbe.
Autorka i foto: Enida Omerhodžić
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
