Iako je prije sedam godina počeo nekako stidljivo, Regionalni festival fantatsične književnosti REFESTICON donio je bogatu književnu scenu sa nepoznatim mladim stvaraocima, sa poznatim i priznatim imenima iz oblasti književnosti i umjetnosti uopšte, kazala je za Bestseler Refesticon književnica iz Bijelog Polja, Blaga Žurić.
Upoređujući REFESTICON sa poznatom ničeovskom izjavom “Volim ljude koji su kao kap kiše, a najavljuju oluju”, Žurić je kazala da je bjelopoljski festival fantatstične književnosti počeo kao kap kiše, a zatim se rasplamsao i prerastao u jedan od najboljih u regionu.
“Ja uvijek vjerujem u uspjeh, ali kada je riječ o REFESTICON-u, bila sam malo skeptična, jer je fantatsika u pitanju. Mislila sam da malo ljudi čita legende i mitove, da se malo ko bavi njihovom simbolikom i da piše priče, tako da mislim da je uspjeh REFESTICON-a uspio da iznenadi sve nas. Uspio je da sruši sve granice, povezao je ljude, države, kulture, uspio da napravi jednu svoju biblioteku, iznjedrio veliki broj književnika”, kazala je Žurić, koja je i članica ovogodišnjeg žirija za zbirku “Zmaj Vražijih firova”.
Ona je kazala da je neprocjenjiva vrijednost koju je ostvario REFESTICON, samim tim što se neko sjetio da podsjeti na postojanje žanra fantatsike.
“A da ne pričamo o neprocjenjivom blagu zbirki koje su nastale, motivaciji za pisanje fantastične priče i još mnogo toga što slijedi”, dodala je Žurić, napominjući da je je vrlo važan segment festivala i sam dolazak poznatih imena u naš grad, što nas promoviše na kulturnoj mapi Crne Gore i država iz okruženja.
Na konkurs pristiglo 48 radova, Žurić smatra da će ovogodišnja zbirka biti najvrednija
Na konkurs za zbirku kratkih priča ’’Zmaj Vražjih firova’’, koja će biti objavljena u okviru VII Regionalnog festivala fantatsične književnosti REFESTICON, kako je saopštila Žurić, pristiglo je 48 radova, što obećava da će ova zbirka biti najvrednija od svih do sada objavljenih.
Žurić je istakla da se radi o jako kvalitetnim pričama, koje odgovaraju temi, te se nada da će se veliki broj njih naći u zbirci ’’Zmaj Vražjih firova’’.
“Žiri je ove godine imao zaista jako težak zadatak, jer je pristiglo mnogo više radova nego prethodnih godina, što i ne čudi jer je zmaj u fokusu teme, a samim tim što je mitološko biće, natprirodne snage, ali i sa obilježjima ljudskim i zmijskim, onda je on izazov svima koji pišu. Ja sam završila sa čitanjem pristiglih priča i zaista moram priznati da sam zadovoljna, malo je onih koje su van konkurencije, koje ne ogovaraju temi i ne ispunjavaju uslove samog konkursa. Neke od njih su uspjle da me u potpunosti uvedu u taj svijet, što je i najvažnije, jer ako nas autor dovoljno ne zainteresuje, ako priča nije postavila sebi cilj, ako nema zaplet, ako nas ne dovode do raspleta ili nas ne ostavi u dilemi da možemo sami da donosimo zaključke, onda tu zapravo i nema priče”, kazala je Žurić.
Ona je istakla da je posebno raduje to što je ove godine na konkurs pristiglo čak petnaest priča crnogorskih autora.
“Sjećam se prvog festivala, kada smo se mučili da naravimo zbirku, jer nijesmo imali dovoljno kvalitetnih priča. Međutim, danas, sedam godina kasnije, situacija je mnogo drugačija, priča je sve više i one su sve bolje i bolje. A upravo sve veće interesovanje za fantatstiku je zasluga našeg REFESTICON-a, samim tim što je počeo prije sedam godina, on je oživio ovaj žanr, podsjetio na njegovo postojanje, a gotovo da nema književnog djela koje bar fargmentarno ne sadrži fantatsični motiv”, kazala je književnica iz Bijelog Polja.
Ona je navela i da je ovogodišnja tema bila inspirativna i za mlade stvaraoce, o čemu najbolje govori podatak da je na konkurs literarnih radova za osnovce i srednjoškolce pristiglo oko stotinu radova.
Govoreći o književnosti za djecu, Žurić je kazala da da je ona sastavni, ali ipak i samosvojni dio, književnosti kao cjeline.
“Kažu da je dobar pisac onaj autor čije djelo prihvataju djeca – čitaoci. Djeca ne mogu da se uzdignu na nivo odraslih, ali zato odrasli mogu se udubiti u psihu djeteta i sroditi se sa dječjim životom, jer su bili djeca i djetinjstvo nose u suštini svog bića, kao osnovni sloj od koga su počeli saznavati svijet. Oni koji pišu za djecu znaju da je dijete taj istinski homo ludens, čuvar sposobnosti mitskog poimanja svijeta. I, uglavnom, svi znaju da se kapljica stapa sa okeanom, ali malo njih zna da se okean stapa sa kapljicom.”, navela je istaknuta književnica za djecu.
Kako je kazala, mladi književnost prihvataju bez obzira da li je pisana za njih ili ne.
“U suštinskoj, nedjeljivoj umjetnosti, odnosno književnosti, izvjesna djela imaju osobine po kojima ih grupišemo i po kojima dobijaju svoj naziv. Dakle, književnost za djecu je realna, konvencionalna literarna kategorija, nastala zbog svojih specifičnosti i iz odnosa djelo – čitalac”.
Gostujući u emisiji “Bestseler Refesticon”, Žurić je govorila i o maštanju, fantatstici, istučići da je u najširem smislu fantastično vezano za svako književno djelo koje sadrži irealne, sirealistične i čudesne elemente, snoviđenja, vizije straha i budućnosti, počev od bajke do naučne fantastike.
“Maštanje i fantastika razjašnjavaju nerazjašnjeno, zaviruju u tajno a ljudske nemoći pretvaraju se u moći. Fantastična književnost dovodi čitaoca u situaciju da više nije siguran u granice između stvarnosti i imaginacije”, pojansila je ona.
Kao strastveni zaljubljenik u bajku, Žurić objašnjava da upravo bajka i fantatsična književnost imaju dosta sličnoosti, ali i razlika.
“Fantastična književnost i bajka vode porijeklo iz magijske i mitske medijacije. ećina motiva i simbola bajke, kao što su cipelica Pepeljuge, prsten u kolaču, bježanje mlade i mladoženje potiču od obreda i običaja brojnih kultura, sa dosta stare ritualne mitske semantike. U bajkama su prvi začeci fantastike, u njima je čvrsta hijerarhijska struktura, poznata trojnost bajki u provjeri likova... Ona se tokom života, sakupljanjem mudrosti donekle otvara ali još uvijek nas privlači njihov pripovjedački ton ogrnut mistikom, opija nas, zavodi i zanosi... Autorska bajka je najvjerovatnije svoj domet dostigla na evropskoj sceni pojavom danskog bajkopisca Hansa Kristijana Andersena, one izlaze iz evropskog klišea i dostižu visoku umjetničku vrijednost. Njihova sadržina je životna filozofija pisca, njegov model života”, podvukla je Žurić.
Na kraju, ona poručuje.
“Nijesam zavisnik televizije, niti fejsbuka. Ja sam vlasnik vremena kojeg posjedujem, umijem da sebe isključim iz medijske sadašnjice. Volim prirodu, a Crna Gora je ima, vjerujem i dalje u lijepe snove i dobre ljude. Samo takvo poigravanje sa vremenskim koordinatama daje ovom ljudskom životu fini pečat začudnosti, uz naše nastojanje da se i dalje mistifikuje i relativizuje proces traganja za prustovskim izgubljenim vremenom. Bez takvih unutrašnjih slika i nema pisanja”, zaključila je Žurić.
Serijal emisija Bestseler Refesticon emituje se u susret VII Regionalnom festivalu fantastične književnosti REFESTICON
Autorka: Sanja Čujović
Foto i video: Vladimir Jelić
Tonska realizacija: Zoran Rakočević
Audio obrada: Sanida Kajević
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA WEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE
