Odbor Islamske zajednice Bijelo Polje, u saradnji sa Radio televizijom Crne Gore i Nevladinom organizacijom Montenegro asocijacija alumnista Turske, večeras je u hotelu „Franca“ organizovao tribinu i predstavio dokumentarac o Hafizu Salihu Gaševiću, autorke Emine Hodžić Knežević.
Povod za događaj je bio 120 godina od Hafizove smrti, jednog od priznatih i poznatih Muslimana naše bliže prošlosti, autora Mevluda, hvalospjeva o Muhamedu alejhi selamu.
Autorka je u filmu pokušala da predstavi Gaševićev životni put, kazao je za Radio Bijelo Polje glavni imam Islamske zajednice Bijelo Polje Enis ef. Burdžović.
„Kao autor najpoznatijih i najrasprostranjenijih mevluda, Gašević je zavrijedio pažnju naše javnosti. Kao neko ko treba da brine o tradiciji, prošlosti, ovim filmom smo zahvalni što imamo priliku da o takvom velikanu govorimo na javnom servisu i na ovakav način – uživo. Tako je savjetnik reisa u Crnoj Gori na temu Mevluda, odnosno ljubavi prema Božijem poslaniku, koga zovemo učiteljem svijeta, predstavio važnost i bitnost poznavanja sopstvene tradicije i tog Mevluda, pisanog na bosanskom jeziku“, objasnio je Burdžović, dodajući da to predstavlja potvrdu jezičkog i nacionalnog identiteta koji su živjeli u Nikšiću, Kolašinu i Bijelom Polju.
Za autorku, novinarku RTCG, bio je izazov raditi na ovoj emisiji, koja, kako je dodala, ima jako mnogo materijala da se uradi, što će u narednom periodu i najaviti.
„Ako uzmemo u obzir da su od Austrougarske dolazili drugi jezik, kultura, da se Osmanlijsko carstvo povlačilo, Muslimani i Bošnjaci su bili prilično zbunjeni, pa je trebalo sačuvati sebe. Sagovornici tridesetpetominutne emisije su pokazali na koji način sačuvati identitet muslimanskog naroda na ovim prostorima“, istakla je Hožić Knežević.
Riiječ mevlud znači rođenje, samim tim, u Mevludu se govori o poslanikovom rođenju, pojasnio je za Radio Bijelo Polje savjetnik reisa u Crnoj Gori Hafiz Sulejman Bugari. Naglasio je da je o njemu napisano bezbroj knjiga, ali se ovdje govori o tragovima koji su ostali na ovim prostorima pečatirani za zajednicu, te da predstavljaju veliko blago, koje treba da iskoristimo.
Bugari je ukazao i na razliku koju treba da znamo, a to je da je jedno biti pokoran praksi Božijeg poslanika, a drugo slijediti njegov život.
„Onaj koji formalno uči tekst i disciplinovan je u nekom ponašanju, on je pokoran, a onaj koji analizira sve to što radi i pronalazi suštinu i smisao iz prakse Božijeg poslanika, taj slijedi. Malo je onih koji slijede a mnogo je pokornih“, podvukao je Hafiz, završavajući citatom Božijeg poslanika Muhameda - „Vjernik je onaj od čijeg zla su zaštićeni svi ljudi.“
Hafiz Salih Gašević pripada generaciji mlađih alhamijado književnika i njegovo ime je dobro poznato u Crnoj Gori i njenom bližem okruženju. Tačna godina njegovog rođenja je sporna, ali se najčešće navodi da je Gašević rođen u Nikšiću 1850. Godine, gdje je završio mekteb i ruždiju, nakon čega je otišao u Istanbul radi daljeg obrazovanja. Po završetku školovanja u Istanbulu vratio se u Nikšić gdje je jedno vrijeme obavljao poslove gradskog finansijskog upravitelja. Važio je za uglednu ličnost u gradu s obzirom na visoko obrazovanje koje je posjedovao. Gašević se pored finansijskih poslova bavio i prepisivačko-prevodilačkim radom prepisujući i prevodeći knjige koje su pisane na orijentalnim jezicima, pokazujući u tom poslu veoma raskošan talenat i veliku produktivnost. Svoj zavičaj Gašević je napustio 1876. godine i otišao za Ljumu (Ljuma – srez u Prizrenskom sandžaku, današnja Albanija) gdje je postavljen za kajmekama (sreskog načelnika). Po napuštanju Ljume 1887. godine, Hafiz Salih je postao kajmekam u Šahovićima (današnje Tomaševo u Bijelom Polju), koje je tada bilo sjedište donjokolašinske kaze. Upravo u tom mjestu Gašević je napisao, preciznije rečeno prepjevao, Mevlud (pjesma o rođenju Božijeg poslanika Muhammeda) poznatog osmanskog stvaraoca Sulejmana Čelebije naslovljenog "Vesiletun nedžat", a koji je ispjevan i pisan u Bursi. Kako sam Gašević kaže u Predgovoru svog Mevluda, on je napisan na molbu uglednih "kolašinskih prviša" – građana.
Moliše me kolašinski prviši:
"Nami mevlud daj bosanski napiši!
Što j' u Kur'an na sve iman imamo
Bošnjački nam gradi mevlud molimo!"
Prvo izdanje Gaševićevog Mevluda[2] iz 1879. godine „Jasni i uzvišeni Mevlud na bosanskom jeziku", autor je lično finansirao, kao i drugo izdanje iz 1893/94. Oba izdanja su štampana u vilajetskoj štampariji "Kosovo“ u Skoplju. Zanimljivo je istaći da se jedan primjerak drugog izdanja danas nalazi u privatnom vlasništvu Huseina Ljucića iz Bijelog Polja. Nakon ovih izdanja Gaševićev Mevlud biće preštampavan više puta tzv. "matufovicom", tj. prerađenim arapskim alfabetom prilagođenim fonetskim principima bosanskog jezika. Gaševićev Mevlud je pisan u jedanaestercu i ima 398 stihova. Pored ovog djela, zna se da je Hafiz Salih efendija Gašević napisao i "Mali il'mihal" (udžbenik za vjersku pouku), čiji rukopis nažalost nije sačuvan.
Večerašnji program upotpunio je hor medrese „Mehmed Fatih“ iz Rožaja.
Autorka i foto: Enida Omerhodžić
This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
