Jednodnevni stručni agro-skup - "Zimska škola za farmere", u organizaciji bjelopoljskog Centra za razvoj agrara i Sekretarijata za ruralni razvoj Opštine Bijelo Polje, održan je danas u Bijelom Polju.

Proizvođači jagodastog voća sa sjevera Crne Gore imali su danas mogućnost da slušaju predavanja renomiranih stručnjaka sa poljoprivrednih fakulteta Univerziteta Crne Gore, Kragujevca i Sarajeva, te Instituta za voćarstvo iz Čačka, kao i da se upoznaju sa programima koje nude lokalne uprave i međunarodni fondovi.

Postojeće stanje u sektoru jagodastog voća, prednosti i nedostaci, ali i načini za unapređenje ove oblasti bili su u fokusu današnjeg skupa, koji je prema riječima koordinatora projekta "Zimska škola za farmere", agronoma Dejana Zejaka, od ključnog značaja za jačanje saradnje među farmerima sa sjevera Crne Gore.

“Ovakvi skupovi su važni da se upoznaju međusobni čionioci sa sjevera i da čuju šta to nude lokalne uprave i međunarodni fondovi. Na taj način će se ojačati sektor, jer ova predavanja doprinose koheziji sektora i donese inovacije u čitavu oblast jagodastog voća“, kazao je Zejak za Radio Bijelo Polje.

On je napomenuo da je reonizacija voćarske proizvodnje u reonu Polimlje urađena davne 1936. godine, te da se 60-ih godina u voćarskoj stanici, pod rukovodstvom dr Radosava Jovančevića,  uradio sortni ogled malina.

„Ovdje se radilo i u prošlom vijeku i to jako stručno, tako da danas imamo katastar popisa proizvođača maline, koji broji oko 500 farmi i negdje oko 100 hektara pod malinom. Imamo vrijendosni lanac, koji je pretvoren u klaster i koji okuplja i proizvođače, berače, hladnjačare, prerađivače i na taj način smo se uvezali da zajedno planiramo“, ispričao je agronom Zejak.

Zejak je podsjetio da je u novembru 2018. godine predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović,  formiran tim od 25 stručnjaka iz Bijelog Polja, Crne Gore, Bosne, Srbije, kao i međunarodnih eksperata, sa ciljem da izrade Strategiju razvoja jagodastog voća, sa ciljem da se takav dokument usvoji od strane Skupštine opštine Bijelo Polje.

Kako je istakao Zejak, cilj im je da formiraju Nacionalni savjet za jagodasto voće, ali i regionalni sa ekspetima iz Srbije i Bosne, kako bi se na ekspertskom nivou planirala dalja proizvodnja.

Opština Bijelo Polje je preko svoja dva sekreatrijata – Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj i Seketarijata za ekonomski razvoj ove godine obezbijedila sredstva u iznosu od 250 hiljada eura za realizaciju dva programa podsticajnih mjera i to za razvoj poljoprivrede i za ruralni održivi razvoj, saopštio je danas Jasmin Ćorović, sekretar  Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj.

„ Ulaganje u znanje je preduslov svakog razvoja, pa tako i poljoprivrede. Ako želimo jaku i konkurentnu poljoprivredu moramo da je razvijamo na naučnoj osnovi, što podrazumijeva  usvajanje znanja. Upravo i cilj današnjeg skupa je bio da se usvoje nova i pravilna znanja kada je u pitanju izbor sadnog materijala, postupak sadnje, okopavanja, zalivanja, vezivanja malina, odnosno sve ono što podrazumijeva konkretan rad na terenu, koji se mora zasnivati na stručnom znanju“, naglasio je Ćorović.

On je dodao da  Bijelo Polje ima jako dobre uslove za razvoj poljoprivrede.

„Mi smo prva opština po broju sela, imamo ih čak preko 117, tako da polovina stanovništva Bijelog Polja živi u ruralnim predlima, što zahtijeva ozbiljna ulaganja. Imamo potencijal, treba ga prepoznati i razvijati“, kazao je Ćorović, napominjući da imamo i jako povoljne uslove za razvoj malinarstva.

Današnjoj „Zimskoj školi za farmere“ prisustvovao je i Igor Jovanović, direktor programa RCTP, koji je učesnicima iz opština Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Pljevlja, Andrijevica, Petnjica, Plav i Rožaje, prezentovao IFAD-ove mjere podrške razvoja jagodastog voća u Crnoj Gori za 2019. godinu.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa IFAD fondom sprovodi projekat “Razvoj klastera i transformacija ruralnih područja”, a kako je danas saopštio Jovanović, projekat je otpočeo 2017. godine, trajaće do 2023. godine, a za njegovu realizaciju biće izdvojeno 14,07 miliona eura.

„Projekat se sprovodi na teritoriji Nikšića, Žabljaka, Petnjice, Šavnika, Berana, Mojkovca i Bijelog Polja i to u četiri oblasti proizvodnje - maline i drugo  bobičasto voće, proizvodnja krompira, mesa i mlijeka i mliječnih proizvoda. Tu smo da prezentujemo podršku koja se tiče povećanja primarne proizvodnje i podršku koja se tiče ostalih aktivnosti u lancu vrijednost postproizvodnih i postprodajnih procesa, kao i poboljšanje ruralne infrastrukture – putne ili vodovodne, kao preduslova za razvoj poljoprivrede, pristupa tržištu i na kraju plasmana proizvoda. Za primarnu proizvodnju će biti izdvojeno 700 hiljada , dok će za razvoj ruralne infrastrukture ove godine biti utrošeno više od 2 i po miliona eura“, naveo je Igor Jovanović, direktor programa RCTP.

O "Stanju i perspektivi proizvodnje jagodastog voća u regionu" danas je govorio i  dr Aleksandar Leposavić, naučni saradnik u Institutu za voćarstvo u Čačku, koji je istakao da su proizvođači maline  u poslednje dvije godine na čitavom prostoru bivše Jugoslavije imali jako loše rezultate u proizvodnji.

„Svi glavni proizvođači su imali pad u proizvodnji, međutim,  u prethodnom periodu došlo je do blagog opravka tržišta i nadam se da će se taj trend nastaviti i u budućnosti, te da će i proizvođači ostvariti bolje ekonomske rezultate“, kazao je dr Leposavić.

Kako je podvukao, glavni uzročnik tako nepovoljne situacije i pada cijena je negativna medisjka kampanja, koja je dovela do pada tražnje na svejtskom tržištu.

„Loši vremenski uslovi prošle godine su čak i kvalitet doveli u pitanje, tako da je sve to dovelo do teških finasijskih posljedica“, dodao je Leposavić.

Naučni saradnik u Institutu za voćarstvo u Čačku je naglasio da se u Srbiji, kao najvećem svjetskom proizvoođaču, preko 60 ili čak i 70 % zasada nalazi u stanju apsolutne zapuštenosti, što je loš podatak i loša situacija za ovu godinu.

Voćar iz Bijelog Polja, Mićun Gojačanin, takođe je istakao danas važnost edukacije svih poljoprivrednih proizvođača, pa samim tim i voćara.

„I  u mom Udruženju ima školovanih malinara, koji su zavšili jednu sličnu obuku i dobili sertifikate“, napomenuo je Gojačanin.

Gojačanin ima  pola hektra malina i oko tri hektra drugog voća, a kako je kazao danas, prošle godine su malinari pretpjeli veliki štetu.

„Pretrpjeli smo ogormnu štetu, prvo zbog otkupa, ali i zbog vremenskih uslova, jer je bila kišna godina. 90 %malinara je prošle godine poslovalo sa gubiotkom, zato smatram da to treba izliječiti, pa nastaviti dalje, tako da očekujemo pomoć i od države i od opštine“, poručio je Gojačanin.

Autorka: Sanja Čujović

Foto: Darko Braič

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

BEZ SAGLASNOSTI REDAKCIJE ZABRANJENO JE PREUZIMANJE SADRŽAJA SA VEB PORTALA RADIJA BIJELO POLJE