Kada ste poslJednji put vidjeli svica?

Naučnici su sada vrlo zabrinuti za ovu vrstu. Globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 odsto godišnje, a to za sobom povlači čitav sistem koji zavisi od njih.

Entomolog Dejvid Vagner je kao dečak 60-ih godina prošlog vijeka često trčkarao po porodičnoj farmi u Misuriju, lovio treptave svice, stavljao ih u staklenu teglu, potom zatvorio poklopac i noću je odložio pored kreveta. No danas, poput mnogih insekata u svijetu, svici nestaju u, kako naučnici kažu, u globalnoj apokalipsi insekata.

Dok razne ljudske aktivnosti ubrzano transformišu planetu, globalna populacija insekata opada stopom bez presedana do 2 odsto godišnje. Zbog krčenja šuma, upotrebe pesticida, vještačkog svjetlosnog zagađenja i klimatskih promjena ova sitna stvorenja bore se za preživljavanje zajedno sa usevima, cvijećem i ostalim životinjama čija egzistencija zavisi o njima.

"Insekti su hrana koja je potrebna svim pticama i ribama. Oni su poveznica koja spaja sve slatkovodne i kopnene ekosisteme na našoj planeti", kaže Vagner, koji danas radi kao entomolog na Univerzitetu "Connecticut".

Njihova važnost za okolinu je velika. Svici su ključni u lancu ishrane jer se njima hrane ptice, gmizavci i sisari, poput slepih miševa. Za neke životinje su svici jednostavno poslastica. Orangutani biljojedi uživaju u konzumiranju termita. I ljudi hranom smatraju oko 2.000 vrsta insekata, no insekti su mnogo više od hrane. O njima zavise i poljoprivrednici jer im oprašuju useve i kovitlaju tlo da bi ga održali zdravim i plodnim.

Nestanak insekata ne može se pripisati nijednom pojedinačnom uzroku. Stanovništvo se suočava sa više istovremenih prijetnja - od gubitka staništa i industrijskog načina uzgoja do klimatskih promjena. Preopterećenje azotom iz kanalizacije i vještačkih đubriva pretvorilo je močvare u 'mrtve zone', noćno nebo je preplavljeno veštačkim svijetlom, a urbani rast karakterišu sve betoniranije površine.

"Donedavno je gubitak plodne zemlje bio najveći pokretač" smanjenja broja insekata, kaže Vagner. "Ali klimatske promjene postaju daleko ozbiljnija i zlokobnija prijetnja jer se djelovi planete koji su ranije stalno bili vlažni suše. A to je apsolutno katastrofalno za mnoge insekte." Insektima šteti i uvoz stranih biljaka, koje počinju da dominiraju u novom okruženju.

Neka istraživanja upućuju na to da sve veća upotreba insekticida utiče na smanjenje broja lasti. Vagner zaključuje da "priroda jednostavno nestaje vrlo sporo. S nestankom svitaca "nestaju grane i stabla života. Postupno ga uništavamo, a za sobom ostavljamo ogolelo i ružno stablo."

Izvor i foto: Kolektiv. Me

Tekst objavila: Ljilja Brajković