Savjet za regionalnu saradnju (RCC) spreman je da podrži partnerske vlade u uvođenju Garancije za mlade na Zapadnom Balkanu, koja podrazumijeva prilike za zapošljavanje, obrazovanje, usavršavanje ili pripravništvo za mlade ljude.

Generalna sekretarka RCC-a, Majlinda Bregu, kazala je da bi trebalo svi da izvuku pouku iz krize i iskoriste kao priliku za proces oporavka, kako bi izgradili bolji svijet rada.

„Sve s ciljem stvaranja tržišta rada kao mjesta dijaloga, jednakih mogućnosti, sigurnog i zaštićenog okruženja gdje ćemo napredovati, privređujući za sebe, svoje porodice, zajednice i društvo. Jednostavno rečeno – dostojanstven rad“, navela je Bregu u autorskom tekstu povodom Međunarodnog praznika rada.

Ona je kazala da oko četvrtine mladih na Zapadnom Balkanu spada u kategoriju NEET – nijesu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, što su podaci iz 2019. godine.

„Osim toga, od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba krajem februara, 173,03 hiljade su mladi ispod 24 godine, što je više od 12 odsto ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba. Konačno, tu je i odlazak mladih i sposobnih ljudi – poznati demografski izazov za našu regiju. Imajući ovo na umu, treba li ikoga uvjeravati da moramo djelovati i da se mladima mora dati prilika za zaposlenje“, pitala je Bregu.

Ona je kazala da su na Zapadnom Balkanu, kao i u ostatku svijeta, mnogi proveli proteklu godinu smišljajući kako da zaštite svoja radna mjesta i živote. Prije krize covid-19, tržišta rada na Balkanu već su imala relativno visoke stope nezaposlenosti, posebno u poređenju s EU, visok nivo neaktivnosti te niske nivoe zaposlenosti sa značajnim udjelom ugovora na određeno i neformalnog zapošljavanja. Takođe, visok udio dugoročne nezaposlenosti je bio još jedna istaknuta karakteristika nezaposlenosti u regiji.

Prema njenim riječima, krajem februara, ukupan broj registrovanih nezaposlenih osoba u šest ekonomija regiona zajedno iznosio je preko 1,4 miliona građana, u poređenju sa 1,24 miliona u februaru prošle godine.

„Jednostavna matematika pokazuje da je u periodu od februara prošle godine do februara došlo do povećanja ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba na Zapadnom Balkanu za oko 164,5 hiljada, što je porast ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba za oko 13,2 odsto u ovom 12-mjesečnom periodu“, navela je Bregu.

Te ukupne brojke za ekonomije Zapadnog Balkana kriju važne razlike između svake od šest ekonomija pojedinačno. U nekima od njih u ovom periodu skoro da nije bilo povećanja broja registrovanih nezaposlenih osoba, dok je u nekima to povećanje bilo mnogo veće od regionalnog prosjeka.

„U slučajevima kada nije bilo velikog porasta broja registrovanih nezaposlenih osoba, tržište rada se možda prilagodilo ekonomskim udarima koje je pokrenuo covid-19 kroz podzaposlenost i rad na daljinu, a ne kroz nezaposlenost“, smatra Bregu.

Izvor: Rtcg