Fantastika i književnost - Kiberpank

Na program Radija Bijelo Polje emitujemo serijal naučno obrazovnih emisija Fantastika i književnost. Serijal je posvećen temama koje povezuju fantastiku sa filmom, stripovima, muzikom i književnim stvaralaštvom.

U emisijama koje su bile na program Radija Bijelo Polje juče i danas, govorili smo o “Kiberpanku”.

 

Kiberpank i njegove izvedenice

Poštovani slušaoci serijal Fantastika i književnost posvećen je temama koje su proteklih  decenija bile zastupljene u različinim formama umjetnosti, od književnosti do filma. Govorili smo o putovanju kroz vrijeme, zatim o prvom kontaktu, temama utopije, distopije i alternativnoj istoriji.

Tema koja je obilježila ovaj književni pravac svakako je kiberpank, ili kako se čessto izgovara sajber pank.

U ovoj emisiji govorićemo o kiberpanku i njegovim izvedenicama.

Termin kiberpank koristi se za podžanr naučne fantastike koji se razvio i postao popularan tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.

Riječ je gotovo sigurno skovao Brus Betke u svojoj priči Kiberpank, objavljenoj u časopisu Zadivljujuća naučna fantastika 1983. godine, koja je neko vrijeme prije objavljivanja kružila u rukopisu.

Betke kaže da je napravio dva popisa riječi, jedan se odnosio na tehnologiju, a drugi na problematične osobe. Eksperimentisao je njihovim različitim kombinovanjem u složenice, pokušavajući skovati pojam koji bi obuhvatio i pank stavove i visoku tehnologiju.

Termin se sastoji od dvije riječi: grčke riječi kibernao što znači upravljam, vladam, i engleske riječi pank.

Prvi dio ove složenice odnosi se na kibernetiku, dio nauke o opštim zakonitostima procesa upravljanja, regulisanja, dobijanja, skladištenja, pretvaranja i prenošenja informacija u sistemima bez obzira na njihovu prirodu. Termin kibernetika skovala je 1947. godine istraživačka grupa koju su predvodili američki filozof i matematičar Norbert Viner i meksički ljekar i fiziolog Arturo Rozenblut.

U pomenutom smislu kiber se odnosi na budućnost u kojoj industrijski i politički blokovi mogu biti globalni, a ne nacionalni, i kontrolisani putem informacijskih mreža; budućnost u kojoj su mašinska pojačanja ljudskog tijela uobičajena pojava. Središnje mjesto u kiberpank djelima fikcije predstavlja koncept virtuelne stvarnosti, gdje svjetske mreže podataka tvore neku vrstu mašinskog okruženja u koje čovjek može ući tako da se ubaci u špil kiberprostora.

Ovdje treba napomenuti da su neka od djela nastajala u periodu prije više decenija kada se ovakav razvoj interneta i njegovih mogućnosti nije mogao ni naslutiti.

Drugi dio ovog naziva dolazi iz terminologije rokenrol muzike sedamdesetih, "pank", što u ovom kontekstu znači mlad, uličarski, agresivan, otuđen i uvredljiv za establišment. Pank razočaranje, često višestruko, glavna je komponenta ovih djela.

Izraz je preuzeo pisac i urednik Gardner Dozua i upotrijebio ga za karakterizaciju književnog pokreta čiji su glavni predstavnici bili Vilijam Gibson i Brus Sterling, zajedno sa Rudijem Rakerom, Luisom Šajnerom i Džonom Širlijem.

Nedugo nakon objavljivanja Gibsonovog prvog romana Neuromanser (1984), termin je počeo ulaziti u opštu upotrebu, a Neuromanser je knjiga koja je definitivno oblikovala osjećaj za podžanr na koji se odnosi kiberpank.

Kiberpank je podžanr naučne fantastike u distopijskom futurističkom okruženju koje se usredsređuje na "kombinaciju otpadnika i visoke tehnologije", s futurističkim tehnološkim i naučnim dostignućima, kao što su vještačka inteligencija i kibernetika.

Lorens Person pokušao je definisati sadržaj i karakter književnog pokreta kiberpank rekavši: "Klasični kiberpank likovi bili su marginalizovani, otuđeni usamljenici koji su živjeli na rubu društva u distopijskim budućnostima u kojima je svakodnevni život bio pod uticajem brzih tehnoloških promjena, sveprisutne podatkovne sfere kompjuterizovanih informacija i invazivne modifikacije ljudskog tijela".

 

FANTASTIKA I KNJIŽEVNOST - Kiberpank