Kako je vuk postao pas

Deset vukova, deset pasa kućnih ljubimaca i deset pasa iz prihvatilišta različitih rasa i mješavina, stavljeni su na test. Trebalo je da otvore kutiju, za šta je potrebno nešto upornosti, da bi u njoj pronašli poslasticu koja je nagrada za uspjeh.

Test koji je ovim životinjama postavila Monik Udel, profesorka sa Državnog univerziteta Oregon, riješilo je osam od deset vukova, i samo jedan od 20 pasa. Ostali psi su tražili uputstvo i pomoć od ljudi. Ovakva zapažanja navela su istraživače da se zapitaju da li je, pripitomljavajući vuka, čovjek stvorio lijene i manje pametne, servilne zvijeri? Kako je uopšte nastalo prijateljstvo i zavisništvo čovjeka i psa?

Doskorašnja istraživanja naučnika sugerisala su da su vuka pripitomili prvi poljoprivrednici koji su u to vrijeme imali stalne naseobine. Pretpostavljalo se da su vukove u naseobine privlačili ostaci hrane. Međutim, izgleda da je istorija ovog prijateljstva mnogo starija.

Naime, prije sedam godina, grupa genetičara i paleontologa predvođena Olafom Talmanom sa Univerziteta Turku u Finskoj, analizirala je genome sadašnjih pasa i vukova, kao i 18 fosila pasa starih između 1000 i 36.000 godina. Istraživanje je pokazalo da psi potiču od centralnoevropske populacije vukova koji su u međuvremenu izumrli. U radu o pripitomljavanju vukova, objavljenom u časopisu Science, oni navode da je domestifikacija u Aziji počela prije oko 15.000 godina, a da su najstariji fosili, od prije više od 30.000 godina, pronađeni u Evropi i Sibiru. To je mnogo ranije nego što smo mislili.

Ako je njihov zaključak ispravan, čovjek je vuka pripitomio mnogo prije što je počeo da gaji stoku ili uzgaja žitarice, u vrijeme kada je lutao zemljom, skupljao plodove i lovio. Moguće je da su vukovi isprva slijedili grupe ljudi koji su za sobom ostavljali kosti životinja. Za ljude je to bilo korisno jer im druge zvijeri, u strahu od vukova, nisu prilazile. Tako su dvije vrste iz koristi sklopile prijateljstvo.

Vuk je svakako prva životinja koju je čovjek pripitomio. On im je pomagao u lovu – čovjek je jeo meso, a vuk kosti. A zatim su i čuvale čovjekova skloništa i uzbunjivale u slučaju nadolazeće opasnosti.

Izvor i foto: Cdm

Tekst objavila: Ljilja Brajković