Govor je jedna od karakteristika ljudske vrste koja nas razlikuje od ostalih. Međutim, o njegovom razvoju, porijeklu i trenutku nastanka ne znamo gotovo ništa, odnosno,”imamo mnogo teorija, ali nemamo mnogo podataka”. Većina istraživača se slaže da se govor kod čovjeka razvio prije oko 50.000 do 90.000 godina, piše Marija Đurić u članku “Porijeklo govora” objavljenom u Politici.
Zbog nedostatka dokaza vezanih za razvoj govora kod čovjeka, istraživači uglavnom proučavaju anatomiju govornog aparata i gene vezane za govor. Međutim, scenarija samog začetka govora ima na desetine. Po nekim starijim pretpostavkama, čovjek je prvo imitirao zvukove životinja, dok su drugi naučnici smatrali da su prvi zvukovi usklici iznenađenih ljudi, onih koji trpe bolove ili koji ispuštaju zvuke zadovoljstva. Tu je i teorija da su prvi zvuci nastali tokom kolektivnog ritmičnog rada, kao i mnoge druge. I tokom 20. vijeka pojavilo se mnoštvo pretpostavki, od kojih neke na primjer govore o prvim riječima između majke i potomstva. Neki su predlagali da prvu riječ, ”mama”, izgovara dijete koje sisa, priljubljeno usnama uz majčinu dojku, sa ustima punim mlijeka.
Ovim pitanjem bavio se i Noam Čomski, uticajni pisac, filozof i lingvista koji je 1988. godine zaključio u tekstu pod nazivom ”Jezik i problemi znanja”: ”Postoji duga istorija proučavanja porekla jezika kada su postavljana pitanja kako je govor nastao iz zova majmuna, i tako dalje. To istraživanje, po mom mišljenju, totalno je gubljenje vremena jer je jezik zasnovan na potpuno drugačijim principima nego bilo koji životinjski komunikacioni sistem”. Da bi objasnili kako dijete tako brzo i lako usvaja jezik, moramo da zaključimo, navodi Čomski, da se ono rađa sa ”preinstaliranim” osnovama gramatike. Nijedna druga vrsta nije genetski opremljena jezičkom sposobnošću niti bilo čim sličnim.
Rasprava o porijeklu jezika ni blizu se ne završava sa Čomskim. Porijeklo govora jedna je od naučnih tema koju vjerovatno nikada nećemo potpuno rasvijetliti i otkriti, ali će zbog toga zauvijek ostati mjesto plodne rasprave antropologa i lingvista koje nam usput otkriva zavodljivu priču o našim precima.
Izvor i foto: Cdm
Tekst objavila: Ljilja Brajković
