Deset događaja koji su uzdrmali svijet 2018.

Protekla godina bila je burna u mnogim zemljama, a sve se prelilo i na ostatak planete.

Kim Džong Un zakoračio u svijet

Nepunih godinu dana od posljednje sjevernokorejske nuklearne probe i teških riječi i uvreda između Vašingtona i Pjongjanga, Kim Džong Un je pokrenuo diplomatsku ofanzivu kojom je zemlju izveo iz potpune izolacije i ublažio bojazan od nukleranog sukoba. Na sastanku 27. aprila sa predsjednikom Južne Koreje Mun Džae Inom, Kim je lično obećao da više neće biti ispaljivanja raketa.

Na samitu u demilitarizovanoj zoni na granici, Kim je postao prvi sjevernokorejski lider koji je prešao granicu s Južnom Korejom. Prethodno se 28. marta sastao s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, što je bio njegov prvi izlazak iz zemlje od dolaska na vlast 2011. Otvaranje Sjeverne Koreje je kulminiralo Kimovim sastankom s predsjednikom SAD Donaldom Trampom 12. juna u Singapuru koji je završen potpisivanjem deklaracije o denuklearizaciji, ali od tada nije ostvaren bitniji pomak.

Promjena politike Pjongjanga najavljena je u novogodišnjem govoru Kim Džong Una kada je nagovijestio slanje sjevernokorejskih sportista na Olimpijske igre u Južnoj Koreji. Godina u kojoj su održana tri samita Sjeverne i Južne Koreje završila je prelaskom vojnika s jedne na drugu stranu prvi put poslije 65 godina.

 

Tajlandska drama sa srećnim krajem

Dvanaestorica dječaka i njihov fudbalski trener su u pećinu Tam Luang na Tajlandu ušli normalno, 23. juna, tokom izleta.

Planirano je da tu provedu sat, ali su ostali zarobljeni usljed obilne kiše koja je poplavila pećinu i blokirala jedini izlaz.

Roditelji su policiji prijavili nestanak djece, nakon čega je operacija potrage počela. Dvojica britanskih ronilaca pronašli su ih nakon devet dana.

Ali uzbuđenje je ubrzo preraslo u još veću brigu, jer je postalo jasno koliko će biti teško spasavanje izmučenih dječaka koji ne mogu da plivaju.

Pogibija spasioca Samana Gunana, koji je stradao pokušavajući dječacima da donese kiseonik, potvrdila je koliko je akcija opasna.

Tim ronilaca sproveo je dječake i trenera kroz tamne i potopljene prolaze pećine. Svakog dječaka vodio je ronilac koji je sa sobom imao bocu sa vazduhom.

Dječaci su imali maske preko cijelog lica.

Spasioci i ronioci su rekli za BBC da su dječaci bili pod sedativima tokom spasavanja, kako ne bi paničili. Akcija je bila iscrpljujuća, čak i za iskusne ronioce.

Dječaci su spasavani fazno - po četvorica tri dana zaredom. Zatim su prebačeni u bolnici i svi su se dobro oporavili.

Bregzit

Stotinak dana pred planirani izlazak Velike Britanije iz Evropske unije i dalje je mnogo nepoznanica i sve opcije su otvorene – uređeni razlaz na osnovu sporazuma ili haotični bez njega, ali i do nedavno nezamisliv novi britanski referendum o Bregzitu.

Jedno je sigurno – i London i Brisel pripremaju se za mogućnost haotičnog Bregzita 29. marta, koji bi mogao da gurne britansku ekonomiju u recesiju i da stvori haos na njenim granicama. Posle godinu i po pregovora, dve strane su 13. novembra postigle sporazum o Bregzitu, ali britanska premijerka Tereza Mej ima problem da ga provuče kroz parlament. Svjesna da nema većinu, Mejova je odložila glasanje u parlamentu za sredinu januara.

Mnogi članovi britanskog parlamenta protive se dogovoru jer on predviđa da Sjeverna Irska ostane u carinskom sistemu EU, dok se tokom tranzicionog perioda od najmanje 21 mjeseca, a možda i duže, ne postigne sporazum koji bi se izbegla tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske.

 

 

Trgovinski rat

Odluka predsjednika SAD Donalda Trampa početkom marta o uvođenju tarifa od 25 odsto na uvozni čelik i 10 odsto na uvozni aluminijum, uprkos upozorenjima brojnih saveznika da treba da poštuje međunarodna trgovinska pravila, uzdrmala je svjetska tržišta. Na meti je bila Kina, ali su poslije 1. juna te mjere počele da se primjenjuju i na zemlje koje su do tada bile izuzete uključujući i EU.

EU je kao recipročnu mjeru uvela carine od 25 odsto na niz američkih proizvoda od putera od kikirikija i burbona, do farmerki i motocikla. Te mjere su ugrozile transatlantske odnose, ali je trgovinski rat bio najžešći između SAD i Kine. Tramp je uveo kaznene carine na kinesku robu vrijednu 250 milijardi dolara, tvrdeći da Peking nanosi štetu američkim kompanijama krađom ili vršenjem pritiska na njih da otkriju svoje tehnološke tajne u zamjenu za pristup tržištu.

Peking je potom uveo recipročne mjere, ali je Vašington zaprijetio novim kaznenim mjerama. Predsjednici Tramp i Si Đinping u novembru su, na samitu Grupe 20 u Argentini, dogovorili da uspostave “primirje” od 90 dana počev od 1. januara. Pregovori će biti nastavljeni 2019. godine.

Kraljevsko vjenčanje

Britanski princ Hari i američka glumica Megan Markl vjenčali su se u podne 19. maja u kapeli Svetog Đorđa, u palati Vindzor.

Tridesetčetvorogodišnji princ i 37-godišnja Megan Markl upoznali su se preko zajedničkog prijatelja 2016. godine. Megan Markl, čija je majka Afroamerikanka, druga je razvedena Amerikanka u britanskoj kraljevskoj familiji – poslije Volis Simpson zbog koje je kralj Evdard Osmi abdicirao 1936, izazvavši državnu krizu.

Hari je peti u redu za britanski tron.

Na prvo veliko putovanje od vjenčanja u maju par je krenuo u oktobru. Na samom početku turneje po zemljama Pacifika, rezidencija vojvode i vojvotkinje od Saseksa saopštila je 15. oktobra da će princ Hari i Megan dobiti dijete na proljeće 2019.

 

 

Afera Skripalj

Trovanje nekadašnjeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke u Engleskoj produbilo je krizu u odnosima Zapada i Rusije.

Skripalj, tokom devedesetih pripadnik ruske vojne službe GRU i britanski špijun, i njegova ćerka Julija pronađeni su bez svijesti 4. marta na klupi u Solzberiju a pregledom je ustanovljeno da su otrovani nervnim agensom. Britanska vlada je za njihovo trovanje odmah optužila Rusiju, dok Moskva negira krivicu. Prema britanskim tvrdnjama, Sergej i Julija Skripalj otrovani su sovjetskim vojnim nervnim agensom “novičok”. Uslijedio je talas protjerivanja diplomata iz zapadnih prijestonica i Moskve, sa po preko 150 proteranih diplomatskih predstavnika na obje strane, kao i druge mjere, poput sankcija, zatvaranja konzulata.

Istraga Organizacije za zabranu hemijskog oružja, u kojoj Rusiji nije dozvoljeno da učestvuje, potvrdila je da su Skripalji otrovani “novičokom” ali u izvještaju nije navedeno ko je odgovoran za trovanje.

 

Ubistvo Kašogija

Saudijski novinar Džamal Kašogi, poznat kao kritičar saudijskog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana, ubijen je 2. oktobra u saudijskom konzulatu u Istanbulu, gdje je otišao po dokumenta za vjenčanje.

Saudijska Arabija je danima negirala navode turskih zvaničnika da je Kašogi ubijen i tvrdila da je novinar napustio konzulat, priloživši kao dokaz snimke čovjeka u Kašogijevoj odjeći na ulici. Tek 12 dana kasnije Rijad je priznao da je Kašogi nastradao u konzulatu, ali je rečeno da je do toga došlo u tuči što su učesnici pokušali da zataškaju.

Iako su SAD saopštile da su zadovoljne saudijskim objašnjenjem, Turska je nastavila istragu i ustanovila da je Kašogija odmah po ulasku u konzulat ubila grupa od 15 ljudi specijalno poslatih iz Saudijske Arabije i da je njegovo tijelo raskomadano. I dalje nije poznato gde se nalaze Kašogijevi ostaci.

Povlačenje Angele Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel iznenadila je, ali i zabrinula mnoge kada je krajem oktobra najavila povlačenje iz politike.

Dan posle loših rezultata njene Hrišćansko demokratske unije (CDU) na izborima u saveznoj državi Hesen, Merkel je rekla da se neće ponovo kandidovati za predsjednicu stranke na decembarskom kongresu, a da namjerava da ostane kancelarka do isteka mandata 2021. Pozicija Merkel oslabljena je još na parlamentarnim izborima 2017.

Poslije šestomjesečnog natezanja u postizbornim pregovorima, Merkelova je u martu uspjela da formira vladu koju od tad potresaju krize. Pad vlade zamalo je izbjegnut početkom ljeta kada se Merkel zbog politike prema migrantima sukobila s ministrom unutrašnjih poslova Horstom Zehoferom, liderom Hrišćansko-socijalne unije (CSU). Kap koja je prelila čašu bio je loš rezultat na izborima u Hesenu na kojima je CDU osvojila svega 27 odsto glasova, 11,3 odsto manje nego na prethodnom glasanju.

Za nasljednicu Angele Merkel 7. decembra je izabrana njena bliska saradnica i saveznica Anegret Kramp-Karenbauer (56), dosadašnja generalna sekretarka stranke. Pobijedila je Fridriha Merca, koji se zalagao za odlučniji raskid s kancelarkinom politikom.

U posleratnoj istoriji Njemačke, na čelu vlade najduže je bio konzervativac Helmut Kol – 16 godina i 26 dana. Ako Merkelova (64) ostane kancelarka do kraja mandata, imala bi dobre izglede da obori Kolov rekord.

 Žuti prsluci

Protesti “Žutih prsluka” suočili su francuskog predsjednika Emanuela Makrona s najvećom krizom od dolaska na vlast.

Građani koji su se prvobitno pobunili zbog najavljenog povećanja poreza na gorivo u sklopu ekoloških mjera, kasnije su na ulicama izražavali nezadovoljstvo opštom državnom politikom. Pokret građana je 17. novembra nastao spontano na društvenim mrežama pozivom na blokade puteva, skladišta nafte, razne lokalne akcije i velike proteste svake subote u velikim gradova.

Na tim protestima je povrijeđen i priveden veliki broj ljudi, a pojedini gradovi, među kojima Pariz, pretvorili su se u bojno polje s velikom štetom na ulicama. Makron se poslije nekoliko nedjelja ćutanja 10. decembra obratio naciji obećavajući ustupke i mjere za smirivanje situacije. Vlada je najprije suspendovala najavu o povećanju poreza, a predsjednik je obećao povećanje minimalne zarade za 100 eura i razne finansijske i poreske olakšice za zaposlene i penzionere s malim primanjima.

Makronova obećanja koja stupaju na snagu od 1. januara nijesu u potpunosti ubijedila Francuze koji su nastavili, ali u manjem obimu, proteste i širom zemlje.

Potop kriptovaluta

Vrijednost najpopularnije kriptovalute na svijetu pala je ove nedjelje ispod 4.000 dolara i to je najniža vrijednost bitkoina u 2018. godini.

Svoju najveću vrijednost bitkoin postigao u decembru 2017. godine kada mu je cijena bila skoro 20.000 dolara. Valuta je bila relativno stabilna od septembra kada se njena vrijednost kretala od 6.000 do 7.000 dolara. Sadašnje generacije, a i one buduće, dobile su upravo bolnu lekciju o špekulacijama – bitkon je bio balon. I pukao je.

Bilo je takvih slučajeva ranije, na ovaj su mnogi pokušali da upozore. Prošle godine, cijena bitkoina na kratko je dostigla 19.511 dolara, i onda je počeo potop epskih razmjera i ta kriptovaluta izgubila je 82 odsto svoje vrijednosti. Slično se dogodilo i ostalim kriptovalutama.

Da li to znači da je bitkoin umro? Ne mora da znači – ova kripovaluta se već nekoliko puta oporavljala i padala. Mada, treba napomenuti da je i sadašnja vrijednost tri puta veća nego početkom 2017. godine. Međutim, za obične investitore, koji nemaju običaj da ulaze ranije na tržište potencijalno revolucionarnih novih tehnologija ili da imaju sreću na tržištu, bitkoin je balon koji bi trebalo da posluži kao lekcija. Najvažnija lekcija je: finansijski mjehurići su stvarni i mogu da vas koštaju ako ne budete pažljivi.

Izvor: B92