Pomaže da se otklone glavobolja i nesanica, olakša disanje.

Deluje antibakterijski, a pomaže da rane brže zarastaju.

PRIRODA se sama postarala da odmah nakon povlačenja snijega iznikne sremuš koji se smatra najboljim čistačem sistema za varenje i krvi. To je razlog zbog kojega bi ga s početka proljeća trebalo jesti što češće. Tijelo se uz pomoć njega mnogo brže i lakše oslobađa toksina koji su se tokom zime nataložili u organizmu.

Sremuš ljekovito djeluje na sluzokožu crijeva, jer sprječava njihovu iritaciju eliminisanjem patoloških mikroorganizama. Snižava visok krvni pritisak i čisti zidove krvnih sudova. Uz pomoć sremuša moguće je da se otklone glavobolja i nesanica, olakša disanje. Djeluje antibakterijski, a pomaže da rane brže zarastaju.

Zbog navedenih osobina, fitoterapeuti tvrde da je sremuš zdraviji od bijelog luka. Za potpuni oporavak organizma potrebno je svakodnevno konzumiranje listova sremuša u trajanju od dvije do tri nedjelje.

Ukoliko sremuš ne možete da nabavite na pijaci, potražite ga u prirodi. Ali, berba ove ukusne biljke savjetuje se samo iskusnim poznavaocima ljekovitog bilja. Oni kada prepoznaju listove sremuša najprije ga protrljaju prstima da vide da li miriše na bijeli luk. Ako je miris prepoznatljiv, riječ je o sremušu, a ne o sličnim biljkama poput đurđevka i mrazovca, koje su otrovne.

Za ishranu se koriste svježi nadzemni djelovi sremuša, a sakupljaju se prije cvjetanja. Mlađi listovi koji se koriste kao salata sadrže dosta vitamina, a stariji su veoma ljuti. Nakon berbe, sremuš se može čuvati u frižideru od sedam do 10 dana.

Od listova sremuša pravi se i čaj, a preporučuje se kod kardiovaskularnih smetnji, kao prevencija arterioskleroze.

List sremuša se koristi i kao začin - treba ga dodavati nakon završetka termičke obrade jela (nakon prženja, dinstanja kuvanja), kako ljekovite aromatične materije ne bi isparile.

Izvor:Kolektiv.me