Crna Gora neće povući zakon o slobodi veroispovesti, poručio je predsjednik države Milo Ðukanović i ocijenio da protesti zbog ovog zakona ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju ona vodi."Da smo smatrali da taj zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili.

Sve argumente koje smo čuli protiv tog zakona, čuli smo u prethodne četiri godine", kaže Ðukanović u intervjuu agenciji Tanjug.

On je rekao da je ovo važan period emancipacije Crne Gore u kome treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za dalji državni i duhovni razvoj crnogorskog društva, pa i obnovu, kako kaže, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

Crnogorski predsjednik je kazao da proteste "vidi kao u suštini političke, mada obučene u crkveno ruho, sa naglašenim prosrpskim predznakom".

Đukanović je kazao da je na sceni mnogo manipulacija, a osnovna je ta da je ovaj zakon legitimisao namjeru države da otme imovinu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori. "Riječ je o brutalnoj izmišljotini i zamjeni teza", kaže Ðukanović i navodi da je imovina SPC zapravo imovina države Crne Gore, a da je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000. godine.

O tome, tvrdi on, svjedoče neupitne istorijske činjenice. Zakon, smatra Đukanović, neće ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti će im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila SPC.

On je kazao da će se potruditi da sa ciljevima ovakve politike objektivno upoznaju svakog građanina Crne Gore. "A oni, naravno, imaju demokratsko pravo da se zalažu za svoja uverenja, uključujući proteste i okupljanja u organizaciji crkve”.

Crnogorski predsjednik navodi da mu je "žao što je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u sustini inferiornom političkom manipulacijom lidera prosrpskih partija", nezadovoljnih, kako kaže, što su 30 godina kontinuirano dozivljavali izborne i političke poraze.

„Oni svjesni svoje nekonkurentnosti traže alternativni teren politickog delovanja, izmišljajući ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori i namećući se kao njegovi tobožnji zastitnici”, kazao je Đukanović.

Na pitanje kako vidi optužbe jednog dela crnogorske vlasti na račun Beogada, pa i predsjednika Srbije, da stoje iza pokušaja da se uzdrma politička scena Crne Gore, odnosno da li Aleksandr Vučiću zamjera što podržava prava SPC, a time i prava srpskog naroda u Crnoj Gori, Ðukanović kaže da Beograd nije uzdrmao Crnu Goru.

"Od državnih zvaničnika Crne Gore nije bilo nikakvih uvredljivih tonova, niti neprijateljskih poruka. Dakle, nema nikakvog uznemirenja, niti osećaja nestabilnosti, mi samo obavljamo svoje državno političke odgovornosti", ocenjuje Ðukanović.

On je kazao da razumije zainteresovanost Vučića da "isprati ostvarivanje prava građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori i u drugim susjednim državama i njegovu zainteresovanost za položaj SPC na prostorima drugih država, gde ona djeluje".

„Ali, naše upozorenje uvijek je bilo neskriveno i vrlo direktno - da se ta politika mora voditi veoma suptilno", ističe Ðukanović i napominje da je još u svježem sjećanju 1990. godina i tadašnji pokušaj da se uređuju prava građana sprske nacionalnosti u drugim državama u regionu.

"Kako se to završilo, mogli smo da vidimo"."Neodmjereno, nedovoljno pažljivo bavljenje tim pitanjima, sa pozivom na brigu o pravima Srba gdje god da oni žive moze odvesti u neprimjereni paternalizam I opasno ugrožavanje suvereniteta drugih država u nasem regionu", ocijenio je Đukanović.

Upitan na čiju adresu je upućeno to upozorenje, Ðukanović je odgovario "svima koji tako postupaju"."Bili smo u prilici da pročitamo određene izjave visokih beogradskih zvaničnika, uključujući i Vučića.

On je govorio o svom legitimnom pravu da vodi računa o položaju građana srpske nacionalnosti, budući da ih ima oko 28 odsto u Crnoj Gori“, rekao je on. Đukanović je kazao da razumije zaintresovanost Vučića za položaj srpske manjine u Crnoj Gori.

„Ali, u elaboraciji takve politike govorio je i o Srbima u Crnoj Gori kao dijelu jedinstvenog srpskog nacionalnog korpusa, koji bi trebao slijediti zajednički nacionalni interes, koji se, opet logično, definiše u Srbiji.

A, odmah nakon toga smo mogli da čujemo i nezadovoljstvo zastupljenošću Srba u državnim organima Crne Gore", primjećuje Ðukanović. On ističe da građani Crne Gore, bilo koje nacionalnosti da su, treba da slede i poštuju, nacionalne interese Crne Gore, a ne drugih država.

"Jer, nacionalni interesi drugih država, makar i susjednih, mogu biti vrlo suprostavljeni našim nacionalnim interesima", ističe Ðukanović i podsjeća na "obnovu nezavisnosti Crne Gore, kao nacionalni interes, koji je bio suprotan nacionalnom interesu države Srbije".

„I interes Crne Gore da bude članica NATO, bio je suprotan nacionalnom interesu drzave Srbije". „Zato nije realno očekivati od Crne Gore da širi prostor za rad u državnim organima građanima koji pristaju da po političkom pozivu deluju suprotno nacionalnim interesima Crne Gore“, naglasio je Đukanović..

Na pitanje ima li dovoljno Srba u organima Crne Gore, Ðukanović odgovara da vlast nema viziju da "uređuje Crnu Goru kao konfederaciju nacionalnih zajednica", i da se pažljivo vodi računa o tome da državni organi budu konstituisani na bazi izborne volje građana i kriterijuma profesionalnosti.

Na pitanje da li zna da Vučića u Srbiji kritikuju da je preblago reagovao na ponašanje Crne Gore povodom usvajanja Zakona, i kad je rijeeč o položaju Srba i da se čuju opaske da on „ratuje“ sa dijelom srpskog naroda, kao i sa Srbijom, a da za to nije dobio adekvatan odgovor, što se tumači i prijateljskim odnosima sa Vučićem, Ðukanović konstatuje da i sam prolazi kroz takve situacije .

On je kazao da te zamjerke vidi kao reakciju nacionalista i ljudi retrogradnog mišljenja "sa ove ili one strane".

"Oni su često iskazivali nezadvoljstvo politikom koju vodim , ali nikada nijesam osećao potrebu da se sa nacionalistima nadmećem u demonstraciji lojalnosti državi", kazao je Đukanović i kazao da to preporučuje svakome, uključujući i Vučića.

"A šta misle velikosrpski nacionalisti i kako bi oni želeli da uređuju odnose sa Cnom Gorom, to smo imali priliku da vidimo prilikom pokušaja paljenja crnogorske zastave u Beogradu, poziv na linč crnogorskog ambasadora, kao i poziv ministra spoljnih poslova Srbije na prebrojanjvanje Crnogoraca u Srbiji koji podrzavaju politiku Mila Ðukanovića", ocenjuje predsednik Crne Gore.

Na pitanje da li namjerava da posjeti Srbiju, s obzirom da mu je takav poziv javno uputio Vučić, odnosno može li predsjednik Srbije očekivati sličan poziv, pošto mu je na neki način upućena poruka da nije dobrodošao u privatnu posjetu na Badnji dan u Crnu Goru, Ðukanović kaže da je spreman na razgovor.

"Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i k Vučić. Prema mom sjecanju, predsednik Crne Gore je poslednji bio u zvaničoj poseti Srbiji, što znači da bi sada trebalo da predsednik Srbije poseti Crnu Goru", podsjeća Ðukanović.

Dodao je da je u svim razgovorima koje su do sada imali on i Vučić potencirao otvorenost tog poziva.

"Pogledaću, ako taj poziv nije i formalno upućen , on će uslijediti", poručio je Ðukanović. Kada je riječ o negativnim reakcijama na želju Vučića da ode u privatnu posjetu u Crnu Goru na Badnji dan, on kaže da nije bilo nijedne negativne reakcije zvaničnika Crne Gore. Bile su, primećuje, takve reakcije " ljudi iz vrha SPC u Crnoj Gori".

"Nisam imao najavu od Vučića i zato što sam u tom periodu bio izvan Crne Gore, ali svakako ne bih imao negativan stav prema tome da on bude u Crnoj Gori u privatnoj posjeti, kada god on to želi.

Kao što se to pravo, pretpostavljam, podrazumijeva i za mene i druge zvaničnike Crne Gore kada je u pitanju Srbija", zaključio je Ðukanović.

Izvor:MINA